English version
Ukupno:
Vaša košarica
Završi kupnju
072 303 304 | Kontaktni centar Hrvatske pošte














 

HRVATSKA LIKOVNA UMJETNOST, Vjekoslav Karas

     

Šifra: 334876 Artikl je dostupan

Cijena: 3,10 kn


Želim da marke budu žigosane
Unesite željenu poziciju žiga
HRVATSKA LIKOVNA UMJETNOST, Vjekoslav Karas

Artikl je dodan u košaricu.

nastavite kupovati ili otvorite košaricu

Broj: 1256
Vrijednost: 3,10 kn
Dizajn: Ivana Vučić i Tomislav-Jurica Kačunić, dizajneri iz Zagreba
Fotografija: Goran Vranić
Veličina: 42,60 x 35,50 mm
Papir: bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje: češljasto, 14
Tisak: višebojni ofset
Tiskara: AKD d.o.o., Zagreb
Datum izdanja: 25.11.2019.
Naklada: 100 000 po motivu


Slika Portret djevojčice (s lutkom i psom) iz 1857., posljednje znano Karasovo djelo, nastalo je u Đakovu u kojem je nedugo prije smrti boravio na poziv Josipa Jurja Strossmayera. Riječ je o relativno konvencionalno oblikovanom portretu s dominantnim izražajnim bojama pozadine, kreveta i draperije te zanimljivim isječkom krajolika vidljivim kroz otvoren prozor.


Pročitaj više


Vjekoslav Karas, Portret djevojčice, 1857. (ulje na platnu, 118,5 cm x 92,5 cm), Moderna galerija, Zagreb (inv. br.: MG-75) Osobnost i djelo Vjekoslava Karasa (Karlovac, 1821. – Karlovac, 1858.) na poseban su način upisani u pripovijest o hrvatskoj umjetnosti, ali i široj kulturnoj povijesti ponajprije zbog zanimljivog, ali i tragičnog životopisa. Bio je, naime, jedini slikar tog doba iz sjevernih hrvatskih krajeva koji se – zahvaljujući sakupljenim sredstvima više pokrovitelja iz Karlovca i Zagreba – školovao u Rimu. Slikarsko naukovanje započeo je skromno, u radionicama karlovačkih slikara i obrtnika, da bi s obrazovanjem nastavio u Firenci (1838. – 1841.), zatim nekoliko mjeseci u Sieni te naposljetku u Rimu u kojem je živio između 1841. i 1847. Sljedeće se godine zbog neimaštine i prestanka financijske potpore vratio u Karlovac. Potom je kratko bio učitelj u zagrebačkoj risarskoj školi da bi 1851. otišao u Bosnu. Od 1852. do smrti živi u Karlovcu i Zagrebu, u neimaštini i nezadovoljan nedostatkom slikarskih narudžbi. Izvršio je samoubojstvo skočivši u rijeku Koranu. Sačuvani Karasov opus nevelik je i kvalitativno neujednačen, ali svjedoči o iznimnoj umjetnikovoj nadarenosti. Krećući se „između stilova“ (G. Gamulin), slikar je isprva stvarao pod utjecajem nazarenskog slikarstva da bi zatim nastojao stvoriti vlastiti izraz na temeljima priklona neoklasicizmu, romantizmu i bidermajeru. Slikao je biblijske scene, građanske portrete, prizore iz pučkog života i historijske kompozicije. Slike je rijetko potpisivao i datirao. Autor je nekoliko remek-djela hrvatskog slikarstva 19. stoljeća među kojima je najistaknutija Rimljanka s lutnjom/mandolinom (Hrvatski povijesni muzej, Zagreb) nastala u njegovu rimskom razdoblju između 1845. i 1847. Slika Portret djevojčice (s lutkom i psom) iz 1857., posljednje znano Karasovo djelo, nastalo je u Đakovu u kojem je nedugo prije smrti boravio na poziv Josipa Jurja Strossmayera. Riječ je o relativno konvencionalno oblikovanom portretu s dominantnim izražajnim bojama pozadine, kreveta i draperije te zanimljivim isječkom krajolika vidljivim kroz otvoren prozor. Ova slika, kao posljednje poglavlje umjetnikova opusa, svjedoči o Karasovoj nadarenosti, posvećenosti detalju te pokušaju stvaranja samosvojna slikarskog jezika u formativnom razdoblju hrvatske nacionalne kulture.

Naziv: HRVATSKA LIKOVNA UMJETNOST
Vrsta: P
Opis: Motivi: Hugo Conrad von Hötzendorf, Pejzaž, 1867., ulje na platnu Vjekoslav Karas, Portret djevojčice, 1857., ulje na platnu Jozo Kljaković, Ribari (Povratak ribara), 1935., ulje na platnu Sve su slike iz fundusa Moderne galerije u Zagrebu. Marke su izdane u arčićima od 6 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
Datum: 25.11.2019.

Ostale marke u ovoj seriji: