HRVATSKA NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA - BEĆARAC SLAVONIJE, BARANJE I SRIJEMA

Bećarac Slavonije, Baranje i Srijema Bećarac je najpoznatiji i najrašireniji tradicijski vokalno-instrumentalni napjev Slavonije, Baranje i Srijema s pomoću kojeg se uspostavlja komunikacija, izražavaju misli i osjećaji koje nije pristojno izricati običnim govorom. Vrlo se rijetko izvodi bez instrumentalne pratnje. Smatra se da je ovaj način pjevanja potekao iz, tzv. noćnoga muškog pjevanja, koje je zabilježeno krajem 19. stoljeća. Naziv za ovaj glazbeni oblik uobičajio se polovinom 20. stoljeća od riječi bećar, turskog podrijetla, koja označava veseljaka, mladića, samca, obično neženju, sklonog životu bez obveza uz puno zabave. Na određene melodijske uzorke pjevaju se deseterački dvostisi, često s ljubavnim i lascivno-erotskim temama, ali i temama koje opisuju suvremeni život, događaje; ističu se vlastite osobne vrline, sposobnosti, ljepota, ekonomsko stanje u suprotnosti prema drugim pojedincima ili zajednicama, pri čemu se nerijetko izriče izrugivanje, prkos i inat. Obično se izvodi natpjevavanjem dvojice ili više pjevača koje prati instrumentalna glazba – u starije vrijeme gajde i tambure samice, a u novije tamburaški sastavi ili čak mješoviti sastavi violina, harmonika i tambura. Pjevač obično pjeva prvi stih ili dio stiha, koji tvori određenu smislenu tezu, a zatim drugi stih, koji je najčešće humorna antiteza prvom stihu, otpjevaju svi pjevači. Cijene se pjevači snažnoga i izdržljivoga glasa koji poznaju stari repertoar deseteračkih dvostiha, kreativni i u stanju brzo improvizirati, kombinirati i smisliti nove stihove tijekom izvedbe, koji tematiziraju nazočne i kontekst u kojem se održava izvedba. Pjevanje bećaraca vrlo je popularno i danas, pa se izvodi u različitim veselim prigodama, posebice na svadbama. Neizostavni je dio repertoara mnogih folklornih i glazbenih udruga, koje ga rado i često izvode na raznolikim folklornim i glazbenim događajima. Bećarce izvode i mnogi estradni umjetnici, a zbog svoje popularnosti naziv se koristi i u imenovanju raznovrsnih jela i kolača te manifestacija. Hrvatskom umjetniku Zlatku Boureku bećarac je 1966. godine poslužio kao tema za animirani film. Bećarac Slavonije, Baranje i Srijema upisan je 2011. godine na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Dr. sc. Tihana Petrović Leš