HRVATSKA NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA (UNESCO), Tripundanske svečanosti i kolo svetog Tripuna

Tripundanske svečanosti i kolo svetog Tripuna tradicijska su obilježja bokeljskih Hrvata, koji su se doselili iz Boke kotorske u Hrvatsku. Tripundanske svečanosti posvećene su proslavi svetog Tripuna, zaštitnika Kotorske biskupije i Bokelja, a u Hrvatsku su ga svojim dolaskom prenijeli bokeljski Hrvati koji ga čuvaju generacijama svojih potomaka. Nositelji ovog UNESCO-ova dobra su Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809 iz Zagreba, Rijeke, Splita, Pule i Dubrovnika. Sveti Tripun je starokršćanski svetac rođen 232. u Kampsadi (Mala Azija), a umro je mučeničkom smrću za vrijeme cara Decija 250. kada je pogubljen zbog svoje pravovjernosti izjavom i priznanjem da je kršćanin: „Slobodan sam, a po uvjerenju kršćanin“. Posebno se štuje u Kotoru gdje je 1166. sagrađena katedrala u njegovu čast. Bokeljski Hrvati su svojeg svetca nastavili štovati doseljavanjem u Hrvatsku u kojoj danas živi oko 10 000 pripadnika ove zajednice. Relikvije svetog Tripuna donesene su u Kotor 13. siječnja 809. i ovaj svetac slavi se 3. veljače. Duhovnost Bokelja neizostavno je povezana sa štovanjem svetog Tripuna, a tradicijska prepoznatljivost ogleda se u proslavama u kojima sudjeluje Bokeljska mornarica. Ona je najstarija bratovština pomoraca na Mediteranu koja je prema predaji nastala upravo 809. kada je zabilježen dolazak svetog Tripuna u Kotor. Riječ je o bratovštini koja je do danas zadržala dominantno obilježje bratovštine vjerskog tipa. Bokeljska mornarica osnovala je svoje podružnice u Hrvatskoj 1965. i to u Zagrebu, Rijeci i Splitu, a koje danas poznajemo pod nazivom Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809. Danas Hrvatske bratovštine djeluju još u Puli i Dubrovniku te se njihovim poticajem u Hrvatskoj slavi sveti Tripun u mjestima u kojima one djeluju. Proslave svetog Tripuna u središtu imaju misno slavlje uz tradicionalno sudjelovanje Bokeljske mornarice u procesiji iskazivanjem časti zaštitniku izvođenjem kola svetog Tripuna i zahvalama koje upućuje mali admiral. Mornari, časnici i dočasnici u slikovitim odorama Bokeljske mornarice taj dan postrojavaju odred i sudjeluju u proslavi. Prije samoga misnog slavlja mali admiral, dječak dobi od 8 do 12 godina, koji je dio odreda Bokeljske mornarice, upućuje zahvale (lode) svetom Tripunu. Lodama se mali admiral obraća zaštitniku uime cijele zajednice i prenosi poruku vjernog puka. Lode u Kotoru s balkona katedrale mali admiral upućuje 27. siječnja, dok se u zajednicama u Hrvatskoj lode upućuju s oltara prije početka svete mise. Drugi ključan element iskazivanja privrženosti zaštitniku je kolo svetog Tripuna koje je svojevrstan pučki element pobožnosti, a privilegij sudjelovanja i izvođenja pripada samo članovima Hrvatskih bratovština Bokeljska mornarica 809, kao i Bokeljskoj mornarici u Kotoru. Kolo je prema predaji prvi put izvedeno davne 809. u Kotoru kada su ushićeni mornari prilikom dolaska relikvija zaštitnika svetog Tripuna izveli neku igru ili kolo. Od tada sve do danas Bokeljska mornarica prikazuje kolo u čast svetom Tripunu, zbog čega se i naziva kolo svetog Tripuna, a iznimno se može izvoditi i u prigodi nekih vjerskih blagdana ili državnih praznika. Nekada se kolo prikazivalo oko relikvija svetca u katedrali svetog Tripuna, a danas se održava ispred katedrale ili u crkvi u kojoj se slavi misa posvećena zaštitniku. Kolo počinje blagoslovom biskupa ili svećenika koje uime Bokeljske mornarice zatraži kolovođa. Prizorima iz kola simbolizira se duhovnost zajednice, dok neke složene figure podsjećaju na pomorski život i tradiciju Bokelja. Tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj su kao nematerijalno kulturno dobro simboličko mjesto opstojnosti zajednice Bokelja u Hrvatskoj. One su ključne za očuvanje identiteta zajednice, a njihovo održavanje i prenošenje na nove naraštaje osigurava da bogata povijest i običaji Bokelja nastave živjeti i u budućnosti. Tomislav Brguljan, univ. spec. iur