HRVATSKI GRADOVI 1994. - VIS (0. DOTISAK)

Motiv: centar Visa s poluotočićem Pirovo na kojem se nalazi samostan Franjevaca konventualaca, a nekoć se dizalo isejsko kazalište Svojim položajem otok Vis pripada skupini srednjodalmatinskih otoka. Od kopna je daleko 45 kilometara, a od najbližeg otoka Hvara dijeli ga 18 km široki Viški kanal. U svojoj skupini on je najudaljeniji od obale, a po veličini (90 kvadratnih km) ubraja se u srednje otoke. Najgušće je naseljeni otok na Jadranu. Gospodarstvo se temelji na uzgoju vinove loze, vinarstvu, ribolovu i preredi ribe, uz brodogradnju mjesnog značenja. Na otoku su dva veća naselja -Vis i Komiža- oba u lijepim prirodnim uvalama djelomice zaštićenima od vjetrova i valova, te nekoliko sela. Povijest otoka i istoimenog grada Visa (ranije: Issa) čvrsto su isprepletene i sežu najmanje 5 000 godina unatrag te pamte najvažnija zbivanja ne samo na Jadranu nego i u širem prostoru Sredozemlja. Tako se na temelju arheoloških nalaza, pa i toponima, može ustanoviti da su otok još u neolitu, u lll. tisućljeću prije Krista, nastavali "Mediteranci", otkada i potječe ime Issa (što možda znači "utvrđeno mjesto"). U Vl. st. Hrvati ruše i osvajaju Salonu, a u Vll. i Vlll. st. napučuju Issu, koju oni nazivaju Is, govore da idu "v Is" - pa tako nastaje ime VIS, a mjesto koje Mlečani već 997. nazivaju "hrvatskim gradom". O značajnom strateškom položaju Visa, koji su otok, nekadašnja Issa i sadašnji Vis u proteklim tisućljećima i stoljećima skupo plaćali brojnim razaranjima, progonima, čije detalje znanstvenici još uvijek otkrivaju, govore i ratovi XVlll., XlX. i XX. stoljeća što su se vodili oko otoka i na njemu. Prvi put se danas, nakon prisilnog odlaska velikosrpske mornarice 1992. godine, slobodno otvara budućnost ovomu sve do nedavno "zabranjenomu otoku". Marka je tiskana u arcima od 50 komada. HPT je pustio u prodaju prigodnu omotnicu prvog dana (FDC) i prigodni list. Naklada po potrebi.