HRVATSKI GRADOVI 2009. - SISAK

Motiv: Pogled na jednu od sisačkih ulica i fotografija Staroga mosta (autor fotografije: Marko Čolić) Autor: Hrvoje Šercar, grafičar iz Zagreba Sisak je grad koji se nalazi u središnjoj Hrvatskoj i kroz njega teku tri rijeke – Kupa, Sava i Odra. Ovakav geografski povoljan položaj obilježio je povijesni razvitak ovoga grada. Prijelaz iz primorskog u panonski prostor još je od pretpovijesnih vremena određivao njegovu važnost. Ondje su već u 4. stoljeću pr. Kr. Iliri i potom Kelti utvrdili grad pod nazivom Segestica. Na tom se mjestu od 2. st. pr. Kr. počinje osjećati vlast rimske države, a 35. g. pr. Kr. rimska vojska predvođena vojskovođom Oktavijanom osvaja ovaj grad i definitivno učvršćuje svoju vlast nad tim prostorom. Nakon toga Rimljani osnivaju grad imenom Siscia. On će uskoro postati jedno od središta rimske države na prostoru Panonije. Godine 71. grad dobiva status kolonije (Colonia Flavia Siscia), krajem 3. stoljeća njegovo ime glasi Colonia Septimia Siscia Augusta, a 297. postaje središte provincije Pannonia Savia. Grad je postao jedno od urbanih središta Rimskoga Carstva. Imao je razvijen obrt, trgovinu, izvrsnu gradsku infrastrukturu (vodovod, kanalizacija, pravilan raspored cesta, vojne postrojbe, kazalište, kovnica novca) te je bio opasan jakim obrambenim zidom. Brojni arheološki ostatci koji se i danas pronalaze dokazuju da je Sisak u rimsko doba imao veliku važnost. Gubi je međutim u doba seobe naroda u 7. stoljeću kad je vjerojatno stradao poput gradova Sirmium i Salona. Relativno rano u Sisciji se pojavljuju prvi kršćani, a u 3. stoljeću postaje središte biskupije. Najpoznatiji biskup bio je sv. Kvirin, koji je u 4. stoljeću nastradao mučeničkom smrću. Ovaj je svetac danas zaštitnik grada Siska. Dolaskom Hrvata na ove prostore Sisak postaje jedno od središta ranosrednjovjekovne hrvatske države. U njemu je u 9. stoljeću stolovao poznati knez Ljudevit Posavski, koji je bio poznat po svojim ratovima protiv Franaka. Nakon njegova poraza Sisak postupno gubi svoju važnost. Osnivanjem biskupije u Zagrebu 1094. Sisak prestaje biti biskupsko središte, a od 13. stoljeća potpada pod vlast zagrebačkoga Kaptola kao feudalni posjed. Pod njegovom vlašću ostat će sve do 1851. godine. Najvažniji događaj u tom razdoblju koji je obilježio ne samo povijest grada nego i prostor srednje Europe bila je bitka s Turcima 22. lipnja 1593., koja je završila pobjedom hrvatske vojske. Kao uspomena na tu slavnu bitku i danas stoji utvrda Stari grad, koja se nalazi na ušću rijeke Kupe u Savu. Intenzivan razvitak grada počinje u drugoj polovini 18. stoljeća kad su Turci protjerani izvan granica Hrvatske. Glavna gospodarska grana tad postaje riječna trgovina. U to se vrijeme na desnoj obali rijeke Kupe, nasuprot središtu grada Siska, gradi, tzv. vojni Sisak, koji se nalazio u sklopu Vojne krajine, obrambene granice protiv Turaka. Sisak će ostati podijeljen na dva dijela sve do 1874. kad se oni ujedinjuju u jedinstven grad. U doba ujedinjenja grad je imao razvijenu riječnu trgovinu i obrt, ondje je prolazila važna željeznička pruga prema Zagrebu, a na rijeci Kupi nalazio se drveni most koji je spajao dva dijela grada. U 18. stoljeću gradi se župna crkva sv. Križa (1765.) te «Mali kaptol» kao ugostiteljski objekt. U razdoblju 19. stoljeća i na prijelazu u 20. stoljeće grade se brojna zdanja koja postoje i danas. Najpoznatije je «Veliki kaptol», koji je kao i «Mali kaptol» sagrađen kao ugostiteljski objekt namijenjen brojnim lađarima i trgovcima koji su boravili u Sisku. U 20. stoljeću osim trgovine i obrta najjača gospodarska grana postaje industrija. Ona je dovela do intenzivne gradnje grada, povećanja broja stanovnika te do razvitka Siska u jedno od najjačih industrijskih središta (industrija nafte i metala, kemijska industrija, riječni brodovi). Sisak je dao svoj doprinos i antifašističkom pokretu jer je 22. lipnja 1941. u obližnjoj šumi Brezovica osnovan prvi partizanski odred na ovim prostorima. Nakon Drugoga svjetskog rata Sisak je postao jedno od najvećih industrijskih središta jugoslavenske države (Željezara «Sisak», INA – Rafinerija nafte, Radonja, Dunavski Lloyd, Segestica, Siscia). Za vrijeme Domovinskog rata 1991. – 1995. Sisak se nalazio na prvoj crti bojišnice te je pretrpio znatna razaranja. Od završetka rata do danas Sisak se gospodarski oporavlja s perspektivom još intenzivnijeg napretka nakon gradnje buduće autoceste «Zagreb – Sisak».