HRVATSKI ZAŠTIĆENI POLJOPRIVREDNI I PREHRAMBENI PROIZVODI, SLAVONSKI MED

SLAVONSKI MED ZAŠTIĆENA OZNAKA IZVORNOSTI Slavonski med je med koji proizvode medonosne autohtone sive pčele iz nektara medonosnih biljaka ili sekreta živih dijelova biljaka ili izlučevina kukaca koji sišu na živim dijelovima biljaka. Pčele sakupljaju nektar, daju mu vlastite specifične tvari, pohranjuju ga, izdvajaju vodu i odlažu u stanice saća do sazrijevanja. Prema načinu proizvodnje slavonski med je med u saću, med sa saćem ili dijelovima saća i vrcani, a može biti med od bagrema, med od lipe, med od uljane repice, med od suncokreta, med od kestena, cvjetni med ili medun hrasta sladuna. Slavonski med odlikuje se svojom svježinom s obzirom na vrijednosti hidroksimetilfurfurala (HMF) i sadržaj vode. Peludni spektar, odnosno prisutnost biljnih vrsta u „sporednom peludu“ iz porodica Brassicaceae, Robinia spp. i Rosaceae u većini jednocvjetnih i mnogocvjetnih medova čini razliku između slavonskog meda i meda proizvedenog u drugim područjima. Slavonski med ne podvrgava se intenzivnoj termičkoj obradi (pasterizacija), ali se može dekristalizirati na maksimalnoj temperaturi 43 °C čime se osigurava da njegova svojstva proizašla iz prikupljenog nektara specifične flore (staništa pčela) ostanu nepromijenjena. Zahvaljujući povoljnim klimatskim i pedološkim uvjetima i obilju biljnih medonosnih vrsta na slavonskim poljima, pašnjacima, livadama i u prostranim šumama te u naplavnim ritovima i močvarama oko rijeka Save, Drave i Dunava, autohtone sive pčele tisućljećima su lako nalazile izdašnu nektarsku i peludnu pašu. Samo u slavonskoj regiji uljarice daju medonosnu pašu za med od uljane repice i suncokreta. Slavonski med vrca se iz okvira bez zagrijavanja postupkom centrifuge kako bi se očuvala njegova specifična svojstva. Utjecaji i međusobna interakcija lokalnog stanovništva, pčela i krajolika stvorili su jedinstveno agroekološko područje koje omogućuje slavonskom medu da se ističe kao čisti sortni med, te je takav prepoznat i cijenjen desetljećima i na hrvatskom i na europskom tržištu. Osim posebne kvalitete slavonskog meda, proizvodnja ovog proizvoda ima dugu tradiciju i ugled, pa tako pčelari u Slavoniji nastavljaju tradiciju proizvodnje meda dugu 130 godina. Tijekom dugogodišnjeg pčelarenja u Slavoniji razvijalo se i prenosilo znanje o pčelarstvu kroz praksu, vještine, sposobnosti i znanje ljudi. Područje proizvodnje obuhvaća cijelu slavonsku regiju, koja se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske, a koju omeđuju tri rijeke: Drava na sjeveru (granica s Mađarskom), Sava na jugu (granica s Bosnom i Hercegovinom) i Dunav na istoku (granica sa Srbijom) te dio mađarsko-hrvatske granice između rijeka Drave i Dunava. Zapadni dio slavonske granice prostire se na području zapadne administrativne granice Bjelovarsko-bilogorske županije i općina Lipovljani i Jasenovac te grada Novske. U navedenu zemljopisnom području moraju se provoditi sve faze proizvodnje slavonskog meda. Naziv slavonski med registriran je na razini Europske unije 9. siječnja 2018. kao zaštićena oznaka izvornosti čime je zaštićen od bilo kakva oblika zlouporabe u cijeloj Europskoj uniji. Na tržištu se pod nazivom slavonski med mogu nalaziti samo oni proizvodi koji su proizvedeni prema Specifikaciji proizvoda za zaštićenu oznaku izvornosti Slavonski med te za koje proizvođači posjeduju valjanu Potvrdu o sukladnosti proizvoda sa Specifikacijom proizvoda, koju je izdalo ovlašteno delegirano tijelo.