IVAN KRSTITELJ RABLJANIN

Ivan Krstitelj Rabljanin Ivan Krstitelj Rabljanin rođen je u Rabu oko 1470. Kao ljevač topova i zvona primljen je 1505. u službu Dubrovačke Republike, gdje je bio glavni majstor do kraja života 1540. Od Maloga vijeća dobio je stan i radionicu u Revelinu, a 1509. primljen je u trgovačku Bratovštinu sv. Antuna te postao građaninom Dubrovnika. Izlio je, među ostalim, jednu od najduljih tadašnjih kolubrina (1505., danas u Vojnom muzeju u Beču), više topova iz tvrđave Lovrjenca (1531. – 1536.), top poznat pod nazivom „Gušter“ (1537.), koji je prema predaji pao u more kada su ga austrijske oblasti 1815. pokušale spustiti niza zidine Lovrjenca te se vjerojatno ondje još uvijek nalazi. Oblikovao je i veliki brončani top za Minčetu koji je 1813. prenesen u Beč te kasnije pretaljen. Vjerojatno je i za potrebe tadašnje dubrovačke flote, posebno za 12 velikih dubrovačkih galija koje su ušle u sastav španjolske mornarice za vojne kralja Karla V. u Tunisu 1535., izlio mnogo brodskih topova koji nisu sačuvani. Top srednje veličine za galiju iz 1524., ukrašen renesansnim ornamentima i likom sv. Vlahe, koji je nakon austrijske okupacije početkom XIX. stoljeća prenesen u austrijski dvorac Ebenfurt, bio je izlagan u Njemačkom nacionalnom muzeju u Nürnbergu. Republika je njegove topove prodavala u Italiju i Španjolsku, a i sam je, uz njezino dopuštenje, lijevao za privatne dubrovačke brodovlasnike te za tvrđave u Italiji. Izlio je 1506. zvono gradskoga sata, s likovima Bogorodice i sv. Vlahe, 1510. zvono dubrovačke katedrale (pretaljeno za I. svjetskoga rata), 1516. zvono za dominikansku crkvu s reljefnim prikazima sv. Dominika i sv. Tome Akvinskoga te mnoge druge za crkve u Dubrovniku, Kotoru, Koločepu, Stonu i dr. Bio je vješt ljevač i istančan dekorater, koristio se širokim rasponom renesansnih ukrasa kojima je znao pridonijeti profinjenoj vitkoći svojih djela. Bavio se i različitim trgovačkim i pomorskotrgovačkim poslovima. Darja Tomić viša leksikografkinja