KARLO VELIKI - STVARANJE EUROPE (blok)

Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Motiv: Konjanička statua Karla Velikog, rano lX. st., bronca, 23.5 cm, Pariz, Louvre Karta Europe oko 800. godine s označenim granicama Franačkog carstva i područja na kojem su bili Hrvati i crtež Crkve Sv. Donata u Zadru, početak lX. st. KARLO VELIKI Temelje zapadnoj Europi, onakvoj kakvu je znamo danas, postavio je veliki europski vladar Karlo Veliki, još prije 1200 godina. Upravo na Božić 800. godine okrunio ga je u Rimu za cara papa Lav lll., simbolizirajući time kontinuitet i čvrstu vezu s nestalim rimskim carstvom, rivalstvo s bizantskim, ali i rađanje jedne nove, drugačije Europe, čije je središte s Mediterana pomaknuto prema sjeverozapadu kontinenta. Zato se tog najmoćnijeg vladara koji se pojavio nakon rimskog carstva i naziva "ocem Europe". Osnovna mu je ideja vodilja bila obnova Rimskog carstva, tzv. Renovatio Imperii, ali tako da carstvo "Imperium Romanum" postaje kršćansko "Imperium Romanum Cristianum". U toj je činjenici sublimirana sva dugogodišnja vladavina Karla Velikog, od 768. do 814. godine. Naime, čvrstom je rukom povezao Crkvu i Državu i time postavio temelje čitavoj srednjovjekovnoj strukturi vlasti u svim europskim zemljama. Karlo Veliki je potpuno izmijenio i monumentalni pejzaž Europe. Samo za njegove vladavine izgrađeno je u carstvu 27 katedrala, 232 samostana, preko 100 palača i dvorova, od kojih su mu najomiljeniji bili u Aachenu i Metzu. Ta je arhitektonska djelatnost bez premca po intenzitetu gotovo do najnovijeg doba. Svi su prostori raskošno opremani skulpturama, slikama, predmetima umjetničkog obrta, a vrlo je često korišten materijal s rimskih spomenika, naglašavajući tako i kontinuitet s antikom. Za hrvatske je prostore doba Karlove vladavine izuzetno značajno. Već koncem 8. stoljeća priključio je Istru svome carstvu, a na panonskom je prostoru (današnja Slavonija) potukao Avare, provodeći i tamo određenu političku organizaciju. U nekadašnjoj rimskoj provinciji Dalmaciji na početku je 9. stoljeća ratovao uz pomoć Hrvata s Bizantom te nakon mira u aachenu 812. godine omogućio razdiobu interesnih sfera. Tako su obalni gradovi Osor, Krk, Rab, Split, Dubrovnik i Kotor pripali Bizantu, a na velikom području zaleđa Karlo je pomogao pokrstiti Hrvate i stvaranje prve hrvatske kneževine. I to je jedan od razloga zašto godišnjicu Karlova krunjenja u Rimu valja i kod nas obilježiti.