KRIPTOMARKA 2

Hrvatska pošta u suradnji s hrvatskom blockchain-zajednicom okupljenom oko Udruge za blockchain i kriptovalute predstavlja hrvatsku Kriptomarku 2. Nevjerojatan spoj filatelije i moderne tehnologije dolazi nam uoči dvanaeste godine od pojave blockchain-tehnologije kroz njenu prvu emanaciju – kriptovalutu bitcoin. Hrvatske kriptomarke zamišljene su kao savršena kombinacija analognog i digitalnog. Nakon kupnje kriptomarke s nje se može odlijepiti dio koji se koristi za plaćanje poštarine, dok digitalni dio ostaje za korištenje na blockchainu. Na blockchainu su marke zastupljene kao takozvani nezamjenjivi ili non-fungible token (NFT) po standardu ERC721. Takvi non-fungible tokeni imaju sakupljačku vrijednost jednako kao i klasične marke čime se postiže vjerno prevođenje filatelije u digitalni svijet. Budući da se takvi tokeni nalaze na mreži Ethereum, imaju potencijal živjeti zauvijek čime je filateliji dodana nova dimenzija – zaštita od propadanja zbog proteka vremena. Internetska trgovina (kripto.posta.hr/marka/v2) u kojoj Hrvatska pošta omogućuje kupnju kriptomaraka zamišljena je kao interaktivni mozaik koji pruža priliku da se marka plati kriptovalutama. Kako bi se i kolekcionarstvo vjerno prevelo u digitalni svijet, kriptomarke su podijeljene u različite digitalne kategorije s naglaskom na posebnost i ekskluzivnost. Motivi kriptomaraka za pojedinačne digitalne kategorije povezani su s prijenosom poštanskih pošiljaka kroz povijest, a određeno ih je pet različitih. Tako je jedna kategorija ograničena na 3000 primjeraka (poštanska kočija), dok je u najvećoj nakladi izdana marka s motivom austrougarskog listonoše (9000 primjeraka). Ovdje su još i postiljon na konju (4000 primjeraka), dostavljač brzojava na biciklu (6000 primjeraka) te poštar na mopedu (8000 primjeraka), koji zajedno s prethodne dvije kategorije čine ukupnu nakladu od 30 000 primjeraka. Zanimljivost je da svaka digitalna kategorija u Kriptomarki 2 ima pripadajuću ekskluzivnu pozlaćenu verziju. Samo 5 od 30.000 digitalnih kategorija dostupno je u pozlaćenom izdanju. Projekt kriptomarke iznimno je važan za razvoj ove relativno mlade industrije u Hrvatskoj, ali i za stavljanje Hrvatske na svjetsku blockchain-kartu, kao i na svjetski filatelistički zemljovid. Hoće li digitalni albumi zamijeniti filatelističke albume još ćemo vidjeti, ali već je sada jasno da strast ljudi prema skupljanju rijetkih stvari nije nestala s pojavom digitalnih tehnologija. Vlaho Hrdalo predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute PRIJENOS POŠTANSKIH POŠILJAKA KROZ POVIJEST Austrougarski listonoša, 1900-ih godina Kroz dugu povijest prijenosa vijesti poštar je konstanta na kojoj počiva čitava djelatnost. Od prvih glasnika pješaka u starim civilizacijama koje, prema Herodotu, „ni snijeg, ni kiša, ni žega dana, ni tama noći“ nije mogla zaustaviti na njihovu putu, preko neustrašivoga dubrovačkoga glasnika koji bi do Istanbula hodao i po jedan mjesec pa sve do pouzdanoga austrougarskog listonoše s prepunom poštarskom torbom prikazanog na ovom motivu. Svakog prenositelja vijesti resile su iste osobine kao i poštara danas: brzina, točnost i pouzdanost. Austrijski postiljon, oko 1730. Pisana poruka predana glasniku na konju putovala je neusporedivo brže od poruke koju je prenosio glasnik pješak. U slučajevima velike žurbe na takva je pisma stavljana oznaka cito, cito, citissime (lat. brzo, brzo, vrlo brzo). Unatrag nekoliko stoljeća konjanik u službi pošte diljem Europe nosi naziv postiljon (postillion). Krasi ga službena poštanska odora propisana posebnim odredbama, s osobito oblikovanom kapom i visokim čvrstim jahačkim čizmama. Postiljon je bio svima prepoznatljiv po poštanskom rogu koji je nosio prebačen preko ramena i kojim je prema potrebi najavljivao svoj dolazak na odredište. Poštanska kočija za putnike, prtljagu i poštu u Dalmaciji, 1890-ih godina Izum zaprežnih vozila omogućio je da se s prijenosom vijesti prirodno poveže i prijevoz robe i putnika. Najvažnije poštansko prijevozno sredstvo prije pojave željeznice bila je poštanska kočija, ponajviše njena brza inačica – diližansa. Pratitelj poštanske kočije, postiljon, morao se brinuti o sigurnosti putnika, ali i konja. Zvukom poštanskog roga davao je znak drugim kolima na cesti da propuste poštansku kočiju te pravovremeno signalizirao njen dolazak u poštanske postaje koje su za potrebe poštanskog prometa bile ravnomjerno raspoređene uz glavne državne ceste. Dostavljač brzojava na biciklu u Zagrebu, 1930-ih godina Nakon što je 1867. dopremljen sa Svjetske izložbe u Parizu, bicikl postaje iznimno omiljen u Hrvatskoj, stoga nije nimalo čudno da se krajem 19. stoljeća spominje kao novo poštansko dostavno sredstvo. Prvobitna funkcija tadašnje poštanske dvokolice bila je dostava žurnih brzojava. O tome svjedoči i torbica za prijenos brzojava obješena preko ramena ovog dostavljača na biciklu iz 1930-ih godina. Prizor poštara na biciklu postat će tako svakodnevna pojava koja i danas izaziva simpatije. Poštar na mopedu u Zagrebu, 1960-ih godina Motorizacija poštanskog prijevoza u Hrvatskoj počela je 1910-ih godina, desetljeće nakon što su u Hrvatsku stigli prvi automobili. Automobilski prijevoz donio je novu kvalitetu u poštanski promet, poglavito kada je riječ o brzini i sigurnosti prijevoza poštanskih pošiljaka, ali i putnika. Modernizacija poštanske dostavne službe poslije je nastavljena uvođenjem motocikala koji su u dostavi trebali dopuniti bicikle. Na mopedu poput ovog iz 1960-ih godina poštar će još desetljećima dostavljati žurne poštanske pošiljke. Vesna Lipovac, HT Muzej, Zagreb

Upute za aktivaciju kriptomarke možete vidjeti ovdje