KULE I UTVRDE - UTVRDA MOTOVUN

MOTOVUN Slikoviti srednjovjekovni grad Motovun, tal. Montona, nastao je na stožastom brdu zaravnatog platoa s tradicijom urbanih linija još od vremena pretpovijesne gradine. Naseljen je bio također u antici krajem 2. i početkom 3. st. Današnji izgled ovog grada-spomenika, drevnog istarskog akropolskog gradića, na vrhu 277 metara visokog brijega, koji, nazubljenim kruništem zvonika (XIII/XIV. st.), dominira dolinom rijeke Mirne, potječe još iz srednjeg vijeka, iz 12. i 13. stoljeća. Do vrha motovunskog brijega, do njegovog venecijanskog gradskog trga, vodi najduže istarsko stubište, sa 1052 stuba. Razvio se na mjestu prapovijesne gradine, u ranom srednjem vijeku mijenja feudalne gospodare, a od 1278. do 1779. neprekidno je pod vlašću Venecije. Naselje, prilagođeno konfiguraciji tla, sastoji se od 3 glavna dijela odvojena fortifikacijama. Sva tri dijela grada povezana su sustavom vanjskih i unutrašnjih fortifikacija sa zidinama, kulama i gradskim vratima, podignutim u vremenu XIV-XVII. st., odnosno zidinama u obliku prstena i dvama poluprstenovima. Najstarija kružna jezgra naselja na platou brežuljka, okružena je zidinama iz XIII–XIV. stoljeća, koje su s unutarnje strane, ispod ophoda, ojačane nizom šiljastolučnih niša, a na istaknutijim mjestima se nalaze četverokutne obrambene kule. Ova srednjovjekovna jezgra grada imala je unutrašnja središnja vrata ranogotičkih obilježja iz XIV. stoljeća. Pojas gradskih bedema na vrhu brijega jedna je od rijetkih fortifikacijskih cjelina koje su sačuvane u cijeloj dužini. U sklopu bedema je komunalna palača, monumentalna romanička kuća u čijem je podnožju formiran prolaz unutarnjih gradskih vrata. Palača je građena u 12. st., a u 16. i 17. je proširivana. Nova vrata smještena su na vanjskom trgu. Sagrađena su u prvoj polovici 16. st. kao kula s renesansnim stilskim obilježjima. Na suprotnoj strani istog trga nalazimo renesansno-baroknu lođu, jedno od obilježja komunalnog života. Središnjim (unutarnjim) trgom Motovuna dominira sansovineskno - paladijanska župna crkva sv. Stjepana (sagrađena početkom 17. st.), kraj koje se diže srednjovjekovni zvonik iz 13. st. Zvonik je nastao kada i prvobitna crkva na ovom mjestu, a u prošlosti je služio i kao branič-kula. Ispod cijeloga središnjeg trga je spremište javne cisterne - kamena grla s gradskim grbom iz XIV. i XV. st. U rasporedu uskih ulica Motovuna sačuvan je srednjovjekovni karakter grada. Uz glavnu komunikaciju podignute su još tri crkve - Madona od Servita (1584.g.), sv. Ivan Krstitelj i BDM od Vratiju (1521.) i Sv. Anton Padovanski (16.st., obnova 1855.). Na južnim padinama ovoga brežuljka, podno visokih gradskih zidina, smješteno je Podgrađe, a na njegovu istočnom hrptu novije predgrađe. Taj dio grada je također bio utvrđen, no do danas je ostao sačuvan samo mali dio uz južna gradska vrata gotičkog profila.