Šifra: 337859 Artikl je dostupan
Cijena: 0,44 €
Broj: | 1355 |
---|---|
Vrijednost: | 3,30 kn |
Dizajn: | Orsat Franković, dizajner iz Zagreba, Ideja: Lidija Bajuk |
Fotografija: | Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu, Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu |
Veličina: | 35,50 x 35,50 mm |
Papir: | bijeli, 102 g, gumirani |
---|---|
Zupčanje: | češljasto, 14 |
Tisak: | višebojni ofset |
Tiskara: | AKD d.o.o., Zagreb |
Datum izdanja: | 1.7.2021. |
Naklada: | 50 000 primjeraka po motivu + 3000 primjeraka u zajedničkim arčićima |
Međimurska popevka izvorno se izvodila a cappella (bez instrumentalne pratnje). Najstariji njezini zapisi datiraju u 16. st. Ispjevana na međimurskom dijalektu kajkavskog idioma, sastoji se uglavnom od lirskih stihova pjesme pesem i melodije viže.
Međimurska popevka izvorno se izvodila a cappella (bez instrumentalne pratnje). Najstariji njezini zapisi datiraju u 16. st. Ispjevana na međimurskom dijalektu kajkavskog idioma, sastoji se uglavnom od lirskih stihova pjesme pesem i melodije viže. Pjesmu upjevava najistaknutija pjevačica počimalja (popevačica) ili najbolji pjevač pređar (vižar), a drugi pjevači u skupini prihvate, zajedno dalje pjevajući jednoglasno i prirodnom postavom glasa, uz često ornamentiranje glavnih tonova, kližući pjev s tona na ton i tiše izgovaranje zadnjeg sloga glazbene cjeline. Napjevi zvuče arhaično i neobično jer su većinom nastali u starocrkvenim autentičnim (dorskim, eolskim i frigijskim) i plagalnim ljestvicama, odnosno u arhaičnom pentatonskom nizu i s pentatonskim elementima, a katkad i u miksolidijskoj ljestvici sličnoj durskoj. Uži melodijski opseg, slijed susjednih tonova, ukrasi zafrkači i jedinstven ritam obilježavaju starije napjeve u kolu. Te bajkovite pjesme, pjesme-novele, tragične balade i optimističnije romance nisu ispjevane u pravim pjevnim strofama, nego se stih povezuje sa sljedećim stihom ili se ponavljaju stihovani dijelovi, uz dometanje usklika, zaziva, pripjeva i onomatopeje. Razvijene napjeve obilježava asimetričnost, polimetričnost, punktirani ritam, naglašena izvedbena osjećajnost i instrumentalna pratnja. U pojedinim pjesmama prepoznatljivi su panonski i dinarski hrvatski te drugi slavenski melodijski utjecaji, kao i utjecaji susjednih zemalja Mađarske i Slovenije. Običajno-obredne, domoljubne, ljubavne, refleksivne, šaljive i dječje pjesme pjevaju se od rođenja do smrti, u svim godišnjim i životnim razdobljima. Osnovni način prenošenja popevke bio je neposrednim učenjem od starijih članova obitelji i lokalne zajednice u stvarnim izvedbenim kontekstima, a od 19. st. nadalje također i zahvaljujući opsežnijim notografiranim zapisima. Najistaknutiji istraživač međimurske popevke bio je etnomuzikolog, melograf i akademik Vinko Žganec (1890.–1976.), rođen u međimurskom Vratišincu. Surađujući s petstotinjak međimurskih pjevač(ic)a, oko 6 000 međimurskih pjesama strpljivo je i prema vlastitoj metodi zapisivao po sluhu, svoja terenska snimanja fonografom zabilježivši 20-tih, a magnetofonom 50-ih godina 20. st. Očuvanju i popularizaciji tradicijskog pjevanja pridonijela je Smotra međimurske popevke u Nedelišću, utemeljena 1971. godine. Kao jedinstven odraz hrvatskog kontinuiteta i identiteta Međimurja, međimurska popevka upisana je na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva 2018. godine.
Naziv: | UNESCO |
---|---|
Vrsta: | P |
Opis: | Motivi: međimurska popevka, godišnji proljetni ophod Kraljice ili Ljelje iz Gorjana, procesija Za križen na otoku Hvaru, umijeće suhozidne gradnje Autor: Orsat Franković, dizajner iz Zagreba Autori fotografija: Ivo Pervan (proljetni ophod Kraljice ili Ljelje iz Gorjana, umijeće suhozidne gradnje), Mario Romulić i Dražen Stojčić (procesija Za križen na otoku Hvaru), Institut za etnologiju i folkloristiku (međimurska popevka) Marke su izdane u arčićima od 8 maraka, a tiskan je i zajednički arčić s 4 marke i 5 privjesaka. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Privjesak uz marku Međimurska popevka realiziran je u suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu (dokumentacijska građa je notni zapis „Na boru popeva lepa ftičica“; Vinko Žganec, Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja, svezak XI., 1920., 1923. – 1925., 1934. – 1944.; IEF rkp N 23, zapis br. 1033). |
Datum: | 1.7.2021. |
Ostale marke u ovoj seriji: