MINERALI I STIJENE 2012. (blok)

Rozalit
 
Rozalit je arhitektonsko-građevinski kamen iz kamenoloma Pakovo selo pokraj Drniša. U prirodi je to konglomerat, klastična stijena s raznolikom ulomcima vapnenih oblutaka i kršja uklopljenih u crvenkasto vezivo, cement. Različiti fragmenti vapnenaca, obojeni bjelkastim, svijetlosmeđim do tamnosivim, žućkastim ili posve crvenkastim tonovima vinsko crvenih boja, kao i masa cementa vatreno crvene boje dali su rozalitu naziv te svojstva izrazito dekorativnoga i koloristički razvedenoga arhitektonskoga kamena.
Kalcijev karbonat čini 96% kemijskog sastava rozalita, a ostatak su tek primjese limonita, boksita ili sastojci drugih mineralnih spojeva. Kamen rozalit određuje se petrografski kao konglomerat iz promina naslaga srednje i sjeverne Dalmacije. Promina naslage, kao serija raznovrsnih, uglavnom klastičnih stijena, nastala je razgradnjom i trošenjem prethodnih, geološki starijih morskih taložina mezozoika i početka kenozoika. Vječni geološki procesi i tektonska izdizanja, a potom intenzivna erozija i razgradnja starijega kopna stvarali su terigenu, šljunčanu masu koju je energija moćne rijeke i sraz s vječno dinamičnom morskom obalom taložila u crvenkasti mulj davnog priobalja ili široke delte. Geneza i taloženje promina naslaga zbivali su se u geološkom razdoblju kraja paleogena, krajem eocena i u oligocenu, prije 35 do 25 milijuna godina.