English version
Ukupno:
Vaša košarica
Završi kupnju
072 303 304 | Kontaktni centar Hrvatske pošte














 

MINERALI I STIJENE 2018

     

Šifra: 332851 Artikl NIJE dostupan

Cijena: 10,00 kn

Želim da marke budu žigosane
Unesite željenu poziciju žiga
MINERALI I STIJENE 2018

Artikl je dodan u košaricu.

nastavite kupovati ili otvorite košaricu

Broj: 1164
Vrijednost: 5,00 kn
Dizajn: Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba
Veličina: 29,82 mm x 35,50 mm (blok: 112 mm x 73 mm)
Papir: bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje: kutijasto, 14
Tisak: višebojni ofset
Tiskara: AKD d.o.o., Zagreb
Datum izdanja: 24.10.2018.
Naklada: 30 000


MINERALI I STIJENE - KVARC Kremen (SiO2) jedan je od najzastupljenijih minerala u Zemljinoj kori. S obzirom na različito obojenje razlikujemo bezbojan prozirac, žut citrin, ljubičast ametist, smeđ čađavac, crn morion, zelen prazem, jedar kremen ružičaste boje – ružičnjak, i zrnat kremen bijele boje – bjelutak. Lijepo obojeni, prozirni primjerci kremena često se upotrebljavaju za izradu nakita. Valutica Na žalu okrenutom prema Svecu nalaze se gotovo savršeno zaobljene valutice čija veličina dosiže i do pola metra. Objašnjavajući postanak brusničkih valutica, Fran Tućan istaknuo je dugotrajno djelovanje morskih valova da bi od odlomljenih komada tako „žilave“ stijene kao što je dijabaz nastale valutice visokog stupnja zaobljenosti. Brusnik je od 1951. zaštićen kao geološki spomenik prirode.


Pročitaj više


MINERALI I STIJENE Znanost koja se bavi istraživanjem postanka i klasifikacijom stijena naziva se petrologija, a minerale od kojih su izgrađene stijene istražuje mineralogija. Stijene grade čvrsti dio Zemlje koji se naziva litosfera, a obuhvaća koru i gornji dio omotača te doseže do dubine od 100 kilometara. Ispod litosfere proteže se 2900 kilometara debeli omotač ili plašt, a dalje do središta Zemlje, do dubine od 6370 kilometara, nastavlja se jezgra. Stijene su agregati jedne ili više vrsta minerala, dok su minerali tvorevine nastale prirodnim fizičko-kemijskim procesima, određenoga kemijskog sastava i kristalne strukture, stabilne pri određenim uvjetima temperature i tlaka. Pravilna unutarnja građa minerala odražava se i na njihov vanjski oblik, pa takve pravilne oblike minerala nazivamo kristalima. Stijene prema postanku dijelimo na magmatske, sedimentne i metamorfne. Oko 95% litosfere čine magmatske stijene, dok na ostala dva tipa otpada 5% litosfere. Sastoji li se neka stijena od samo jednog minerala nazivamo je monomineralnom, dok stijene koje sadržavaju više minerala nazivamo polimineralnim stijenama. Minerale (danas je poznato njih više od 4700) razvrstavamo prema kemijskom sastavu i strukturnim karakteristikama u 14 razreda: samorodni elementi, sulfidi, sulfosoli, halogenidi, oksidi i hidroksidi, karbonati, nitrati, borati, jodati, sulfati, fosfati, arsenati i vanadati, volframati i molibdati, organski spojevi i velika skupina silikata koji sudjeluju s više od 95% u izgradnji Zemljine kore. KREMEN (KVARC), VAR. ČAĐAVAC – MOSLAVAČKA GORA, HRVATSKA Kremen (SiO2) jedan je od najzastupljenijih minerala u Zemljinoj kori. Premda je kremen u brojnoj mineraloškoj literaturi na temelju kemijskog sastava svrstan u razred oksida, on nedvojbeno pripada razredu silikata, jer njegova pravilna unutarnja građa odgovara strukturi tektosilikata, čak štoviše, možemo reći da su kremen i drugi minerali SiO2 skupine silikati nad silikatima. Kremen kristalizira u heksagonskom sustavu, često se pojavljuje u obliku prizmatskih kristala na čijim su krajevima plohe dvaju romboedara te kao zrnati ili mikrokristalasti agregati (ahat, kalcedon, karneol, hrizopras, oniks), proziran je do poluproziran, bezbojan do različito obojen, staklastog do mutnog sjaja. Kremen se odlikuje brojnim varijetetima među kojima razlikujemo nisko i visokotemperaturne, lijeve i desne te različito obojene bilo zbog uklopaka ili zbog defekata u kristalnoj strukturi. S obzirom na različito obojenje razlikujemo bezbojan prozirac, žut citrin, ljubičast ametist, smeđ čađavac, crn morion, zelen prazem, jedar kremen ružičaste boje – ružičnjak, i zrnat kremen bijele boje – bjelutak. Lijepo obojeni, prozirni primjerci kremena često se upotrebljavaju za izradu nakita. „Čadjavci Moslavačke gore često su vrlo liepi i čisti, te su ih jedno vrieme rado brusili za uresno kamenje. Tako je poznato, da je grad Zagreb dao od njega nabrusiti diadem na vjenčani dar kraljevni Stefaniji“, napominje Mijo Kišpatić u svojoj knjizi Rude u Hrvatskoj. Iz navedenog možemo zaključiti da je moslavački čađavac krasio glavu belgijske princeze Stephanie, koja se 1881. udala za austrougarskog prijestolonasljednika Rudolfa von Habsburga. U pegmatitnim žilama granita koji gradi središnji trup Moslavačke gore pojavljuju se kristali i gromadasti komadi prozirnoga kremena žućkaste do smeđe boje. Prema jednom od najranijih zapisa koji potječe iz 1866. Mijo Sabljar kao mjesta nalaza lijepih kristala čađavca (Rauchtopasa) spominje brda u okolici moslavačkih sela Hruškovice, Gornje Jelenske, Mustafine Klade i Gornje Vlahiničke. VALUTICA AUGITSKOG DIJABAZA – OTOK BRUSNIK, HRVATSKA Uz otok Jabuku, Brusnik je drugi otok u Jadranskom moru koji je svojim većim dijelom izgrađen od magmatskih stijena. Za razliku od visoke Jabuke, Brusnik je nizak otočić koji se nalazi tri kilometra jugoistočno od otoka Sveca. Gotovo čitav Brusnik i grebene u blizini njegove obale grade konglomerati, dok se samo u njegovu središnjem dijelu nalaze litice masivnog dijabaza („crno eruptivno kamenje od kojega se izrađuju brusovi, pa otuda i ime otoka”) ispresijecane pukotinama. Na žalu okrenutom prema Svecu nalaze se gotovo savršeno zaobljene valutice čija veličina dosiže i do pola metra. Mikroskopskom analizom brusničkih valutica Mijo Kišpatić, prvi hrvatski petrograf, utvrdio je da je riječ o dijabazu, eruptivnoj stijeni koju nalazimo i na otoku Jabuci. Određujući mineralni sastav brusničkih valutica, Kišpatić je zaključio da dominiraju glinenci i augit, a uz njih je kao sporedne minerale otkrio amfibole i biotit, koji su nastali izmjenom jednog dijela augita. Novijim istraživanjima proširena je lista sporednih minerala na koju su dodani epidot, titanit i prehnit, minerali koji su također nastali izmjenom prvobitnih magmatskih minerala, a stijena je klasificirana kao izmijenjeni augitski dijabaz. Usporedbom stijena Brusnika i Jabuke može se utvrditi da među njima nema bitne razlike te da su nastale subvulkanskim prodorom magme istog ili vrlo sličnog sastava, vjerojatno u isto vrijeme, ali su naknadni geološki procesi uzrokovali razlike. Objašnjavajući postanak brusničkih valutica, Fran Tućan istaknuo je dugotrajno djelovanje morskih valova da bi od odlomljenih komada tako „žilave“ stijene kao što je dijabaz nastale valutice visokog stupnja zaobljenosti. Još sredinom 19. stoljeća utvrđeno je da je vapnenačko vezivo kojim su dijabazne valutice slijepljene u konglomerat vrlo mlado, a kasnijom analizom utvrđeno je da ono sadrži fosilne ostatke organizama koji su živjeli u vrlo plitkom moru, dok zdrobljenost ljuštura upućuje na taloženje u zoni mlata valova. Dakle, možemo zaključiti da brusničke valutice potječu iz ranije nastaloga konglomerata te da se nastavljaju dodatno zaobljavati radom morskih valova. Brusnik je od 1951. zaštićen kao geološki spomenik prirode. Dragan Bukovec, dipl. ing. geol.

Naziv: MINERALI I STIJENE
Vrsta: prigodni blok
Opis: Motivi: moslavački kvarc, valutica s Brusnika Blok čine dvije marke, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
Datum: 24.10.2018.

Ostale marke u ovoj seriji:

Poštovani, prijavite se u sustav kako biste mogli ocijeniti i komentirati proizvod.