MINERALI I STIJENE

Serpentinit je stijena koja se većim dijelom sastoji od jednog ili više minerala iz skupine serpentina – filosilikatnih minerala koji se u prirodi javljaju kao gusti lističavi ili vlaknati agregati nastali niskotemperaturnim hidrotermalnim procesom izmjene minerala olivina ili piroksena u primarnim ultrabazičnim stijenama. Radi se o metamorfnoj stijeni zelene do tamnozelene boje, mrežaste ili rešetkaste teksture koja nalikuje na zmijsku kožu pa je i dobila naziv prema latinskoj riječi serpens što znači zmija. Proces kojim dolazi do spomenutih izmjena minerala naziva se serpentinizacija, a odvija se najčešće duboko na morskom dnu na granici tektonskih ploča pri temperaturama od 200 °C do približno 500 °C i pod neobičnim kemijskim uvjetima uz prisustvo vode koja ima ulogu oksidacijskog sredstva. Tijekom serpentinizacije stijena apsorbira velike količine vode, zbog čega dolazi do povećanja volumena, smanjenja gustoće i razaranja izvorne teksture stijene te se oslobađa plinoviti vodik koji ima značajnu ulogu u nastajanju metana i sumporovodika, zajedno s kojima predstavlja glavni izvor energije za dubokomorske kemotrofne mikroorganizme. Serpentiniti su vrlo često sastavni dio ofiolitnih zona, stijenskih masa koje predstavljaju ostatke oceanske kore i gornjeg dijela Zemljinog plašta, nastalih u oceanskom okruženju u blizini srednjooceanskih grebena, ili zona subdukcije, a tektonskim pokretima dospjeli su na kopno. Zanimljivo je spomenuti da naziv ofiolit potječe od grčkih riječi ophis i lithos koje znače zmija i stijena, zahvaljujući tome što sadrži serpentinit. Na području Banovine se serpentiniti pojavljuju kao dijelovi starijih metamorfnih i ultramafitnih kompleksa koji su povezani s ostatcima nekadašnjih oceanskih litosfernih ploča. Dio je to Centralnog dinarskog ofiolitnog pojasa koji se proteže od Banovine preko Bosne i Hercegovine sve do Srbije i predstavlja dio davnog Neotethys oceana koji se počeo formirati prije otprilike 250 milijuna godina razdvajanjem superkontinenta Pangee na Lauraziju i Gondvanu. Taj davni ocean nestao je prije otprilike 50 milijuna godina kada se Indijska tektonska ploča sudarila s Euroazijskom pločom, čime je nastao planinski lanac Himalaja. Biserka Radanović-Gužvica Hrvatski prirodoslovni muzej