MODERNA ARHITEKTURA I DIZAJN - PLAKATI, Radovan Tommaseo

Iako su nove tehnologije drastično promijenile načine suvremenoga komuniciranja, plakat još uvijek pripada vizualno najatraktivnijim medijima. Njegova je pojava u drugoj polovini 19. stoljeća uvjetovana usavršavanjem litografske tiskarske tehnike, ali i potrebom za modernim oglašavanjem u javnom prostoru. Početci plakata u Hrvatskoj obilježeni su procvatom produkcije u sferi kulture, a očituju reminiscencije secesijske stilizacije i efektnih linearnih kompozicija. Među autorima osebujnih individualnih izraza u mediju plakata s početka 20. stoljeća ističe se Radovan Tommaseo (Split, 1895. – Split, 1924.). Nakon studija na Obrtnoj školi u Beču Tommaseo se nakon povratka u Split posvetio interdisciplinarnom djelovanju te se jednako uspješno realizirao kao scenograf, kostimograf, suradnik Etnografskog muzeja i predavač na Obrtnoj školi. Njegova su ostvarenja svojevrsni zaštitni znak splitske vizualne kulture početka 1920-ih godina, od slikarstva i grafike, karikatura, opreme knjiga i časopisa do primijenjene umjetnosti i plakata. Među Tommaseovim plakatima izdvaja se plakat za izložbu Emanuela Vidovića u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu (1921.) u kojem se prožimaju elementi secesije i art decoa. Vještim superponiranjem slike, odnosno motiva splitske luke, njezina zrcalnog odraza na površini mora i teksta ostvarena je vizualno snažna simbolička interpretacija slike i teksta. Grafičko oblikovanje Mihajla Arsovskog (Skoplje, 1937. – Zagreb, 2020.) također je orijentirano proširenom polju vizualne kulture u kojem se poništavaju granice pojedinih žanrova, umjetnosti i popularne kulture. Od oblikovanja omladinskog tiska, plakata za Galeriju Studentskog centra, festival studentskih kazališta, Galeriju suvremene umjetnosti, Muzej za umjetnost i obrt do vizualnog identiteta Teatra &TD i niza drugih antologijskih ostvarenja, Arsovski je ostvario jedan od najistaknutijih autorskih opusa u povijesti dizajna u Hrvatskoj. Većina plakata izvedena je u sitotisku koji je zahvaljujući pop-artu, postao sveprisutan element intermedijalnosti vizualne kulture 1960-ih i 1970-ih godina. Karakteristična je oprema za časopis Teka (1974. – 1976.) za koji je Arsovski osim serije publikacija osmislio čitav vizualni identitet časopisa i plakata koji su ih najavljivali. U njihovu oblikovanju osim dominantne kombinacije tiska crvene i crne, konstantu čini uloga tipografije koja dominira u opremi knjiga i časopisa, dok se serija plakata zasniva na tipografskim znakovima i ilustracijama preuzetih sa starih gravura kojima se koristi u postmodernističkoj maniri citatnosti stvarajući slike koje osim vizualne atraktivnosti nude i slojevita značenja. dr. sc. Jasna Galjer, red. prof. Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu