MOSTOVI I VIJADUKTI

Stari most preko rijeke Kupe u Sisku Grad Sisak, u antičko doba Siscia, bio je važan rimski municipij – trgovačko i obrtničko središte s kovnicom novca, a u srednjem vijeku sjedište hrvatskoga kneza Ljudevita Posavskog. U 16. stoljeću bio je strateško uporište u otporu turskim osvajanjima. Tijekom 19. stoljeća grad se postupno razvijao u veliko trgovačko i prometno središte zahvaljujući lokaciji na plovnim rijekama Savi i Kupi. Razvoj grada ubrzao se pojavom brodova na parni pogon i potom željeznice (pruga Zidani Most – Zagreb – Sisak, 1862.).Cestovni promet bio je slabije razvijen te u ono doba još uvijek ovisan o zaprežnim kolima. Pritom je nedostatak čvrstog prijelaza koji bi preko Kupe povezao stari dio grada na lijevoj obali rijeke s novim na desnoj činio znatne teškoće. Unatoč tomu, tek je 1862. sagrađen drveni standardni most s više manjih raspona i jednim većim, koji je svojom konstrukcijom bio velika smetnja plovnom prometu. Ipak, služio je svrsi pune 72 godine, sve dok nije podignut i danas postojeći Stari most. Početkom 20. stoljeća napravljene su tri projektne inačice za gradnju novog, modernog mosta na mjestu postojećeg, već dotrajalog drvenog mosta. Prihvaćen je projekt kojeg je izradio inženjer Milivoj Frković (1887. – 1945.) prema kojem je sagrađen današnji most. S prilaznim rampama most je ukupne duljine gotovo 400 m i ima 7 otvora premoštenih svodovima veličine 7,2 + 34,5 + 36,9 + 38,5 + 38,25 + 14 + 12 m gledano od lijeve obale prema desnoj. Veliki segmentni svodovi premošćuju Kupu, dok mali obalni eliptični presvođuju obalne ulice. Prijelaz se pruža od Rimske ulice na lijevoj obali do Žitne ulice na desnoj obali rijeke. Sa stupovima i upornjacima most je dug 207 m, a ukupna širina iznosi 9,3 m od čega je kolnik širok 5,1 m, pločnici sa svake strane po 1,53 m, dvije ograde po 0,36 m i dva vijenca širine 0,2 m. Pješaci imaju pristup na most preko rampi i spiralnih stubišta na oba upornjaka i s obje strane mosta kroz prilazne hodnike iz obalnih otvora. Temeljenje riječnih stupova napravljeno je na kesonima dimenzija 4,8 x 13,6 x 14 m, a upornjaka na pilotima. Gradnja mosta počela je 1925. te je pušten u promet 6. svibnja 1934. godine. Sagradila ga je tvrtka A. Payer. Osnovno gradivo mosta je beton, a sve vidljive površine su od opeke i klesanoga kamena. Ljepoti mosta posebno pridonose fino i bogato oblikovani detalji stupova, čela svodova, ograde, kao i vijenaca s poduprtim zupcima. Stari most preko rijeke Kupe u Sisku, remek-djelo hrvatske mostogradnje prve polovice 20. stoljeća, može se i u pogledu projekta, ali i izvedbe usporediti s mostovima europskih metropola te mu je teško naći premca među našim mostovima tog razdoblja. Vijadukt Jezerane Na autocesti A1 Zagreb – Split netom nakon izlaska iz tunela Mala Kapela nalazi se vijadukt Mokro Polje dužine 655 m i vijadukt Jezerane dug 668 m. Vijadukt Jezerane prelazi suhu dolinu u kružnom zavoju radijusa 900 m te ju premošćuje na najvećoj visini od 46 m. Ime je dobio po naselju Jezerane koje se nalazi na dnu doline ispod objekta. Ukupnu duljinu objekta čini 16 raspona i dva upornjaka prema sljedećem rasporedu: 12,0 + 38,05 + 14 x 40,0 + 38,05 + 20,0 m. U poprečnom smjeru riječ je zapravo o dvama identičnim paralelnim objektima širine 2 x 14,4 m, s međurazmakom od 10 cm, što daje ukupnu širinu 28,9 m. Prometni profil na objektima sastoji se dvaju voznih trakova i jednog zaustavnog traka te revizijskih staza sa zaštitnom i pješačkom ogradom. Nosiva rasponska konstrukcija sastoji se od tipskih nosača U-presjeka i visine 2,2 m te prosječne duljine 36 m. Izrađeni su od prednapetog betona, po četiri u poprečnom presjeku svakog objekta. Temeljenje stupova vijadukta napravljeno je na armiranobetonskim pločastim temeljima dimenzija 10 x 8 x 2 m. Stupovi su šuplji, presjeka 5,5 x 2,4 m, sa stijenama debljine 30 cm, a njihova visina dosiže do 46 m. Završavaju naglavnom gredom na koju su oslonjeni nosači rasponske konstrukcije. Objekt je projektirala tvrtka IGH – Zavod za betonske i zidane konstrukcije, a projektanti su Gordana Trogrlić, Stjepan Kralj i dr. sc. Petar Sesar. Vijadukt je sagradila tvrtka Bechtel-Enka uz znatno sudjelovanje hrvatskih tvrtki, a pušten je u promet 2005. prilikom otvorenja autoceste A1 Zagreb – Split. Vijadukt Jezerane tipičan je primjer gradnje duljih vijadukata na autocestama gdje se nameće primjena velike serije tipskih elemenata radi racionalnosti, brzine građenja i što manjih troškova, te je na ovoj autocesti više vijadukata izvedeno istom tehnologijom i projektnim rješenjima. Vijadukt Jezerane dobro je uklopljen u krajolik, no da bi ga se sagledalo u punoj veličini, valja proći državnom cestom D-23 i zastati u naselju Jezerane. Zvonimir-Zdenko Šimunjak dipl. ing. građ.