NACIONALNI PARK RISNJAK (blok) RAS

Motiv: Mali i Veliki Risnjak sa Šloserovim planinarskim domom, ris, te autohtono bilje: alpski kotrljan (Eryngium alpinum L.), zlatan ljiljan (Lilium martagon L.), bradata zečina (Centaurea uniflora turra subsp. nervoza), žuta stirištara (Gentiana lutea L.subsp.symphyandra murb.) Hrvatska pošta je izdala i prigodnu omotnicu prvoga dana (FDC) i prigodni album. Tek 15 kilometara u zračnoj crti sjeverozapadno od grada Rijeke nalazi se gorski masiv Risnjaka – najljepši i najzanimljiviji dio Gorskog kotara. On predstavlja granično područje, ali i sponu između Alpa na zapadu i Dinarida na istoku. To su svojevrsna "Hrvatska vrata". Premda apsolutna visina Risnjaka nije osobito velika /1528 m/, promatran s obližnjeg mora, pruža veoma impresivan utisak. Osobitim zalaganjem prof. dr. Ivana Horvata, proglašen je Nacionalnim parkom 1953. godine, a danas površina zaštićenog područja parka iznosi 6400 hektara. Osim vršnog stjenovitog područja Velikog Risnjaka, Malog Risnjaka te Snježnika s Guslicom, posebno vrijedni i za posjetitelja zanimljivi dijelovi su još duboka Viljska ponikva, područje Smrekovca i Lasca, Bijele stijene i V. Bukovac, tiha dolina Leske te veličanstven izvor i kanjonski tijek rijeke Kupe. Najveći dio zaštićenih površina Parka odnosi se na nepregledne gorskokotarske crnogorične i bjelogorične šume, a samo manji dio otpada na stjenovite vršne dijelove, bez osobito izraženih točila te planinske rudine. Zahvaljujući primjerenom šumskom gospodarenju u prošlosti, šumski fond je osobito dobro sačuvan i pokazuje veliko bogatstvo i raznovrsnost biljnih vrsta i njihovih mnogobrojnih biljnih zajednica. Područje Nacionalnog parka već je preko sto godina predmetom raznovrsnih znanstvenih istraživanja, najviše hrvatskih znanstvenika, pa se može kazati da prema stupnju istraženosti žive i nežive prirode pripada među najbolje istražene dijelove Hrvatske. S jedne strane blizina mora, a s druge planinsko zaleđe, uvjetovali su na ovom području oštro sukobljavanje maritimnih i kontinentalnih utjecaja podneblja, što na živi svijet parka ima značajan utjecaj. U prevladavajućem planinskom podneblju česti su sudari zračnih struja, a s prosječnom količinom od oko 3600 mm padalina godišnje, područje Nacionalnog parka ubraja se među najvlažnije u cijeloj Hrvatskoj. Geološku građu Risnjaka u višim dijelovima grade otporne vapnenačke i dolomitne stijene jurske starosti, dok u nižim dijelovima ima i silikatnih stijena. Radi takve građe u najvećem dijelu parka reljef je tipičan kraški s velikim spektrom oblika kraške karstifikacije. Ovakvi ekološki čimbenici utjecali su u prošlosti, a utječu i danas, na pojavu i održavanje izuzetno bogatog i raznorodnog biljnog pokrivača u kojem je dosad istraženo oko 30 biljnih zajednica, od čega desetak šumskih, s mnogo vrsta koje su nekad zauzimale znatno veće površine /relikti/, ili onih koje imaju malo područje raširenosti /endemi/. Upravo to je bio glavni razlog proglašenja ovog dijela Hrvatske Nacionalnim parkom. I daleka geološka prošlost kao i diluvijalne oledbe ovdje su ostavili na biljnom pokrivaču svoj pečat. Kroz ova "vrata" kretale su se mnoge biljne vrste od zapada prema istoku i obrnuto. Neke istočne, ilirske biljne vrste, kao što je veliki kolotoč, imaju na području Risnjaka svoju zapadnu granicu raširenosti, a rijetka vrsta dlakavi pjenišnik, prelijepi ukras Risnjaka, u ovom području i na sjeverozapadnim Dinaridima ima svoju istočnu granicu raširenosti. Idući od podnožja prema najvišim predjelima, na relativno malom prostoru Risnjaka, poput skoro pravilnih katova u visinskom rasporedu smjenjuju se čitave serije biljnih zajednica. Svakako najznačajnija biljna zajednica na čitavom području parka je šuma bukve i jele, a na najvišim dijelovima, pored floristički veoma bogatih zajednica planinskih rudina, lijepo je razvijena klekovina bora kojom završava pojas šumske vegetacije. Posebno je zanimljiva i vegetacija do 200 metara dubokih ponikvi u kojima se radi temperaturnih inverzija i jakih mrazišta održava osobita vegetacija i flora. Životinjski svijet Risnjaka je također bogat i raznolik. Posebno se ističe nazočnost visoke divljači koju predvode medvjed, ris, divlja svinja i dr. Drugi dijelovi životinjskog svijeta manje su istraženi. Relativno lak pristup i smještaj u planinarskom domu na Šloserovoj livadi, u planinarskom domu pod Snježnikom ili u smještajnim objektima u Crnom Lugu, mnogobrojne šetnice privlačnim dijelovima doline Leske te Horvatovom i drugim planinskim stazama, uspon na najviše dijelove Risnjaka i Snježnika s velikim travnjačkim površinama i pravom riznicom planinske flore te jedinstven izlet iz Razloga koritom Krašićevice do izvora rijeke Kupe – boravak u NP Risnjak učinit će nam veoma sadržajnim, a utiske lijepim i nezaboravnim.