English version
Ukupno:
Vaša košarica
Završi kupnju
072 303 304 | Kontaktni centar Hrvatske pošte














 

NOVE TENDENCIJE - 50. OBLJETNICA (blok)

     

Šifra: 313154 Artikl je dostupan

Cijena: 10,00 kn


Želim da marke budu žigosane
Unesite željenu poziciju žiga
NOVE TENDENCIJE - 50. OBLJETNICA (blok)

Artikl je dodan u košaricu.

nastavite kupovati ili otvorite košaricu

Broj: 813
Vrijednost: 10,00 kn
Dizajn: Orsat Franković, Ivana Vučić, dizajneri iz Zagreba, Autor predloška Ivan Picelj
Veličina: 65 x 113 mm (24,14 x 48,28 mm)
Papir: bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje: češljasto, 14
Tisak: višebojni ofset
Tiskara: Zrinski d.d., Čakovec
Datum izdanja: 15.4.2011.
Naklada: 40.000


Pola stoljeća što nas dijeli od prve izložbe Novih tendencija održane 1961. godine dovoljno je da bismo sagledali kompleksnost ovoga umjetničkog pokreta, zahvaljujući kojem je Zagreb bio jedno od žarišta najvažnijih međunarodnih umjetničkih strujanja.


Pročitaj više


Prigodni blok čini jedna marka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvoga dana (FDC). Motiv na marki i bloku: reprodukcija plakata za četvrtu izložbu Novih tendencija Sva građa za oblikovanje ovog izdanja poštanske marke i FDC-a upotrijebljena je zahvaljujući Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Nove tendencije (1961. – 1973.): Pogled unatrag Pola stoljeća što nas dijeli od prve izložbe Novih tendencija održane 1961. godine dovoljno je da bismo sagledali kompleksnost ovoga umjetničkog pokreta, zahvaljujući kojem je Zagreb bio jedno od žarišta najvažnijih međunarodnih umjetničkih strujanja. Pokret Novih tendencija i pet izložbi (1961., 1963., 1965., 1968. i 1973.), koje su bile upriličene u organizaciji Galerije suvremene umjetnosti (danas Muzeja suvremene umjetnosti), nisu nastali slučajno. Od prvih inicijativa do osmišljavanja koncepcijske i ideološke platforme njihovu pojavu nije moguće razumjeti bez konteksta i kontinuiteta u kojem grupi Exat pripada osobita uloga. U doba Hladnog rata i odmjeravanja snaga između Istoka i Zapada Nove tendencije okupile su brojne umjetnike i umjetničke grupe iz različitih dijelova svijeta, od Francuske, Italije, Španjolske i Njemačke do SAD-a, zemalja Latinske Amerike i Sovjetskog Saveza. Povezivali su ih zajednički programski ciljevi što su poništavali političke predznake sredina iz kojih su dolazili i težnje radikalno inovativnim oblicima umjetničke prakse koji dokidaju granice između umjetnosti i života, proklamirajući umjetnost kao eksperiment i istraživanje. Tragom nasljeđa povijesne avangarde zalažu se za jedan novi svijet u kojem će umjetnost, zajedno s ostalim segmentima kulturne produkcije, imati jednu od najistaknutijih uloga, stopiti se sa svakodnevnim životom i postati dostupna svima. Brojni umjetnici, kao što su Julio Le Parc, Heinz Macke, Almir Mavignier, François Morellett ili Otto Piene, objavljivali su i teoretske tekstove; u povodu izložaba i popratnih manifestacija održavane su žive rasprave, a u Zagreb su dolazili najistaknutiji teoretičari, primjerice Giulio C. Argan, Umbro Apollonio, Umberto Eco, Udo Kultermann, Manfred Massironi, Abraham A. Moles, Frieder Nake, Frank Popper i niz drugih. Ravnopravno s njima djelovali su i domaći teoretičari poput Matka Meštrovića, Borisa Kelemena ili Vere Horvat Pintarić, što na najbolji način ilustrira časopis Bit international, u kojem su objavljivani teorijski prilozi o najaktualnijim temama – od informacijske estetike, programirane umjetnosti do teorije medija. Ivan Picelj je vizualnim identitetom časopisa, kao i oblikovanjem plakata te kataloga izložbi postavio vrhunske standarde vizualnoga komuniciranja i kulture, koji su i danas jednako aktualni. Pišući o težnjama Novih tendencija, Matko Meštrović sažeo ih je postavljajući kao teoretski cilj «scijentifikaciju umjetnosti» koja, prema njegovu uvjerenju, jedina može odgovoriti na potrebe suvremenog društva. Posljedica toga je i potreba za novim metodama umjetničke produkcije, odnosno odbacivanje konvencija koje će rezultirati pozivom znanstvenicima da se pridruže pokretu. U tom je kontekstu karakteristična ideja uvođenja novih tehnologija i koncepcija programirane umjetnosti. Ideja o primjeni računala u estetskim istraživanjima u okviru pokreta Nove tendencije javila se na trećoj izložbi, 1965. godine, a pretvorena je u strategiju u okviru izložbe Tendencije 4 i programa «Kompjuteri i vizualna istraživanja». Danas, kada se digitalna umjetnost definitivno afirmirala kao jedno od najvažnijih područja suvremene umjetnosti, pruža se prava prilika za pogled unatrag, na jedan od posljednjih velikih umjetničkih projekata 20. stoljeća. Jasna Galjer

Naziv: NOVE TENDENCIJE – 50. OBLJETNICA (blok)
Vrsta: Blok
Opis: Prigodni blok čini jedna marka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvoga dana (FDC).
Datum: 15.4.2011.

Ostale marke u ovoj seriji:

Poštovani, prijavite se u sustav kako biste mogli ocijeniti i komentirati proizvod.