NOVI MAROF – dvorac grofova Erdödy podno srednjovjekovnoga Greben-grada

Dvorac u Novom Marofu izgradila je obitelj Erdödy u drugoj polovici 18. stoljeća. Do tada su Erdödyji živjeli u obližnjem Greben-gradu, srednjovjekovnome plemićkom gradu (burgu) smještenom na istočnom rubu Ivanščice, koji se spominje od početka 13. stoljeća. Bio je to drugi po veličini plemićki grad u Hrvatskom zagorju, od njega je bio veći Cesargrad pokraj Klanjca, u vlasništvu iste obitelji. Kada je početkom 18. stoljeća izgorjelo krovište Greben-grada, Erdödyji ga napuštaju i sele se u nizinu. Stari grad se više ne popravlja i već se 1710. godine u izvorima zagrebačkog Kaptola spominje kao ruševina. Ispod Greben-grada, u dolini rijeke Bednje, Erdödyji su posjedovali majur/marof s drvenim dvorom, zvan Lepenija. Zbog čestih poplava nije bio povoljan pa Erdödyji grade novi majur s dvorcem, nazvan Novi Marof. Spominje se da je dvorac dao izgraditi Ljudevit Erdödy 1776. godine. Dvorac je jednokatna kasnobarokno-klasicistička zgrada, tlocrtno u obliku četverokuta s unutrašnjim dvorištem, s klasicističkom altanom na glavnom ulaznom pročelju. Od izvornog interijera najbolje je sačuvana radna soba grofa Erdödyja. Djelomično je sačuvan romantičarsko-pejsažni perivoj iz kraja 19. stoljeća. Vlastelinstvo Greben-grad s dvorcem Novi Marof bilo je u posjedu grofova Erdödy skoro tri stoljeća, od 1630-ih do 1920-ih godina. Udajom Elizabete Batthyány za Jurja Erdödya vlastelinstvo je sredinom 17. stoljeća prešlo u posjed grofova Erdödy. Zadnji vlasnik bio je Rudolf ml. Erdödy. Godine 1923. Erdödyjevi su prodali vlastelinstvo Greben-grad i napustili Novi Marof, a 1927. su prodali i dvorac koji je preuređen u bolnicu. Time je nastavljeno što je započela grofica Lujza Schlippenbach, udana za Rudolfa st. Erdödyja. Ona je 1885. u Novom Marofu osnovala bolnicu koju je uzdržavala 20 godina novcem od prodaje dvorca Maruševec, nakon smrti prvog supruga. U dvorcu i okolnim zgradama danas se nalazi bolnica s tradicijom dugom 140 godina. Akademik Mladen Obad Šćitaroci Prof. dr. sc. Bojana Bojanić Obad Šćitaroci