OBNOVA STAROG MOSTA U MOSTARU

Motiv: Obnovljeni Stari mostarski most Mostarski je most jedno od najvećih remek djela inženjerske arhitekture otomanskoga doba. Dio je najstarije jezgre grada i od velike je ambijentalne važnosti u njegovoj urbanističkoj strukturi. Svojim se specifičnim položajem uklapa u prirodnu konfiguraciju terena, a njegova arhitektonska vrijednost postignuta je upotrebom osnovnih sturkturalnih elemenata. Duboki utisak na promatrača ostavljaju okolne planine, duboko riječno korito plavozelene Neretve, kuće tipičnog ambijentalnog značaja za 15. i 16. stoljeće. Najstariji pisani dokument o srednjovjekovnom Mostaru datira još iz 15-og stoljeća, prije administrativne uprave Otomanskog Carstva. Dokument je djelo Herceg Stjepana Radivoja (hercegovačkog velikodostojnika). O gradnji mosta malo se zna. Zapisana su samo sjećanja i legende, ime i djelo velikog graditelja Hajrudina. Čak i danas kad su povađeni dijelovi iz Neretve i ispitani svi sastavni dijelovi mosta, ostaje zagonetka kako je izvedena skela, prevezen kamen s jedne na drugu obalu, kako je skela izdržala dugi period gradnje, i bezbroj drugih "sitnih" graditeljskih problema, s kojima se i danas uz korištenje najmodernijih tehnologija susrećemo. To govori o vrsnoći graditelja, njegovoj zamisli, neponovljivoj i nezabilježenoj ali ostvarenoj u djelu koje bez sumnje spada u najveća graditeljska ostvarenja svoga doba. Na položaju na kojemu se danas nalazi mostarski most i kule koje ga utvrđuju na objema obalama nisu pronađeni arheološki nalazi koji bi upućivali na zaključak da je most s utvrdama i pripadno im naselje starije od kasnoga srednjeg vijeka. Utvrde s mostom Otomanski Turci osvajaju oko 1470. godine i u njima organiziraju vojno uporište za daljnja zaposjedanja u zapadnoj Hercegovini i Dalmaciji. Za vrijeme turske uprave uz utvrđenja na mostu, osobito na lijevoj obali Neretve, počinje se razvijati trgovačko-zanatsko središte u kojemu je začetak današnjega Mostara. Viseći most sagrađen u srednjem vijeku i nadalje spaja dvije obale Neretve, a Turci se njime koriste do polovine 16. stoljeća. Uz dotrajali drveni viseći most, 1557. godine, po nalogu sultana Sulejmana Veličanstvenoga, započeta je gradnja jednolučnoga kamenoga mosta koji je izveden po projektu onodobnoga vrhovnoga turskoga graditelja Kodže Mimara Sinana, a do 1566. godine izveo ga je i sagradio njegov učenik i pomoćnik mimar Hajruddin. Srednjovjekovne kule na obalama koje su s obje strane rijeke branile pristup mostu, u vrijeme turske uprave, a osobito u vrijeme Kandijskoga rata, više su puta pregrađivane i dograđivane, no, u osnovi, do danas su sačuvale sve bitne elemente koji su im, vjerojatno u petom desetljeću 15. stoljeća, dali srednjovjekovni graditelji. Oko Starog Mosta formirala se zajednica koja se vremenom razvila u strateški i trgovački centar. U posljednjih pedesetak godina na ovom položaju više puta su obavljena konzervatorska i arheološka istraživanja. Kao prvo konzervatorskim radovima trebalo je istražiti i sanirati oštećenja na mostu i pripadnim mu utvrdama, te provjeriti podatke o njihovim gradnjama koji su parcijalno sačuvani u izvješćima kasnijih putopisaca i u nepovezanim povijesnim vrelima. Tijekom istraživanja i zaštitnih radova podzidani su i konsolidirani temelji mosta i riječne obale te je obavljeno injektiranje uporišnih dijelova mosta zajedno sa potpornjacima. Injektiran je i luk mosta, a zamjenjeni su oštećeni kameni blokovi. Manja oštećenja popravljena su žbukom od bijelog cementa i mljevenog kamena od kojega je most bio izrađen. Stari Most u Mostaru razoren je u studenom 1993. granatirenjem tijekom nedavnih ratnih događanja. Njegova je obnova započela 2002. godine pod okriljem Svjetske banke i Banke za razvoj Vijeća Europe te uz potporu zemalja donatora Italije, Turske, Hrvatske, Nizozemske i Francuske. Nakon dvije godine njegove obnove i potrošenih gotovo 15 milijuna američkih dolara, radovi se privode kraju. Glavnu odgovornost za izvedbu ponijela je turska tvrtka ER-BU, specijalizirana upravo za obnovu osmanlijskih mostova, uz kontinuirani nadzor specijaliziranih hrvatskih tvrtki i stručnjaka. Od davnina pa sve do danas Stari je Most ostao simbol Mostara. On ostaje atrakcija za stanovništvo kao i za mnoge putnike i turiste. Tradicija skakanja s vrha luka u rijeku ostat će simbol, koje će prenositi buduće generacije...