OLIMPIJSKE IGRE - ATENA 2004.

Motiv: stilizirani diskobol Nakon 108 godina, otkako su 1896. u Ateni održane prve olimpijske igre modernoga doba, u Ateni će se, od 13. do 29. kolovoza 2004., održati XXVIII. olimpijske igre. Uz Pariz, London, Los Angeles i Atena je grad u kojem će se olimpijske igre održati po drugi put, a s 10 milijuna stanovnika Grčka je najmanja država domaćin Igara. Svečanost otvaranja i zatvaranja Igara bit će upriličena na Olimpijskom stadionu sa 75.000 sjedala, u središtu Olimpijskog parka (OAKA), gdje će se održavati i natjecanja u košarci, gimnastici, tenisu, plivanju, skokovima u vodu, vaterpolu i biciklizmu. Ove olimpijske igre, zbog terorističkih napada 11. rujna 2001., zahtijevaju velike sigurnosne pripreme, a u zaštitu Igara uključen je i NATO. U Ateni će nastupiti sportaši iz 202 države, tri više nego na prošlim Igrama u Sydneyu, a u raznim će se disciplinama natjecati 10.500 sportaša. Tu je i 5.500 pratećeg osoblja i 21.500 akreditiranih novinara iz cijeloga svijeta. Svi oni bit će smješteni u Olimpijskom selu podno planine Parnitha na sjeveru Atene. Hrvatski će sportaši u Ateni nastupiti četvrti put, nakon Barcelone, 1992., Atlante, 1996. i Sydneya, 2000., pod obilježjima međunarodno priznate države. Olimpijsku normu do sada su ispunila 84 hrvatska sportaša u atletici, boksu, dizanju utega, jedriličarstvu, kajaku/kanuu, konjičkom sportu, plivanju, rukometu, stolnom tenisu, streljaštvu, takwondou, tenisu, vaterpolu i veslanju. Od Barcelone 92., na olimpijskim su igrama sportaši osvojili sedam odličja za Hrvatsku. Srebro su u Barceloni osvojili košarkaši, a dvije bronce Goran Ivanišević i par Prpić-Ivanišević. U Atlanti su zlatom ovjenčani rukometaši, a srebrom vaterpolisti. U Sydneyu je zlatan bio Nikolay Pechalov, a brončani veslači osmerca. U Ateni se očekuje da će hrvatski olimpijci povećati taj broj odličja. Nade se posebno polažu u veslače Sinišu i Nikšu Skelina u dvojcu, vaterpoliste i rukometaše, dizača utega Nikolaya Pechalova, taekwondašice Natašu Vizmar i Sandru Šarić, stolnotenisačicu Tamaru Boroš, jedriličara Karla Kureta te tenisače Maria Ančića i Ivana Ljubičića. Za atletičarke Blanku Vlašić i Ivanu Brkljačić, plivače Duju Draganju i Gordana Kožulja, stolnotenisača Zorana Primorca, veslački četverac i streljašicu Mirelu Skoko Ćelić veliki bi uspjeh bio i plasman u finale gdje su uvijek moguća iznenađenja, jer tada o odličjima odlučuju nijanse, milimetri, tisućinke sekunde i, naravno, sportska sreća.