400 GODINA GRKOKATOLIČKE CRKVE U HRVATSKOJ

Grkokatolička crkva u Hrvatskoj samosvojna je crkva (sui iuris). Sam njezin naziv upućuje na to da je ovdje riječ o Katoličkoj crkvi grčkog ili, bolje reći, bizantskog, odnosno bizantsko-slavenskog obreda. Ona je dio Katoličke crkve u Hrvatskoj, kao i dio jedne, svete, katoličke i apostolske Crkve kojom kao duhovni pastir upravlja prvosvećenik, rimski biskup, sada papa Benedikt XVI.
Povijest Grkokatoličke crkve u nas počinje 1611. godine kada je nesjedinjeni vlaški biskup Simeon Vratanja, čije je sjedište bilo u Marči pokraj Kloštar-Ivanića, u Rimu ispovjedio katoličku vjeru i rimskog papu priznao vrhovnim poglavarom Crkve. Time je obnovio crkveno zajedništvo s Apostolskom stolicom, kakvo je bilo u prvom tisućljeću. U povijesti je taj crkveni čin poznat pod nazivom Marčanska unija. Po mjestu Marči je i novoosnovana eparhija dobila naziv Marčanska eparhija.
Na marčanskoj vladičanskoj stolici izredalo se 17 biskupa. Sedmi je po redu marčanski biskup, Gabriel Mijakić, kao suradnik hrvatskog bana Petra Zrinskog u borbi za slobodnu Hrvatsku bio uhićen i osuđen na višegodišnji zatvor, u kojem je i umro. Njegov nasljednik Pavao Zorčić osnovao je 1681. godine u Zagrebu, na Gornjem gradu, grkokatoličko sjemenište. Marčanski biskupi Gabriel Palković i Bazilije Božičković svojim su neumornim pastirskim radom sačuvali žumberačke grkokatolike u krilu Katoličke crkve.
Godine 1739. rušitelji crkvenog zajedništva u Hrvatskoj zapalili su marčansku katedralu sv. Mihaela Arkanđela i tamošnji samostan. Otada će marčanski biskupi idućih 40 godina stolovati u Pribiću. Umjesto Marče je 1777. godine za grkokatolike osnovana nova biskupija sa sjedištem u Križevcima. U sastav Križevačke biskupije tada su, uz grkokatolike Hrvate kao baštinike Marčanske biskupije, ušli i Rusini u Bačkoj. Križevačkoj biskupiji su 1924. godine pripojeni i grkokatolici Ukrajinci u Bosni te Makedonci. Stvaranjem novih država nakon raspada Jugoslavije grkokatolici u Makedoniji 2001. godine postaju samostalna crkvena jedinica, a tako 2003. godine i grkokatolici u Srbiji. U sastavu Križevačke biskupije ostali su svi grkokatolici u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Sloveniji.
Jubilarnu godinu − 400. obljetnicu obnove crkvenog zajedništva u Hrvatskoj − Grkokatolička crkva, odnosno Križevačka eparhija počela je slaviti 19. studenog 2011. godine, a obilježavanje će završiti 25. studenog ove godine. Tim povodom sadašnji križevački biskup Nikola Kekić prihvatio se obnavljanja katedrale i rezidencije u Križevcima, spomen-crkve Blagovijesti u Pribiću, crkve Pokrova Presvete Bogorodice u Kričkama te gradi spomen-kapelu sv. Mihaela Arkanđela u Marči. Ovoj velikoj obljetnici priključila se i Hrvatska pošta izdavanjem prigodne poštanske marke.
 
Nikola Kekić