P23 0.47 P.MARKA ZRINSKI ČAKOVEC

ZRINSKI, ČAKOVEC – srednjovjekovni burg i renesansno-barokna utvrda s dvorcem Današnji dvorac utvrda u Čakovcu sadrži u sebi srednjovjekovni Wasserburg, renesansnu utvrdu peterokutnog oblika s renesansno-baroknim bastionima, barokni dvorac/palaču u središtu te perivoj iz 19. stoljeća nastao na prostoru glacisa (glasija, čistina). Tako slojevita graditeljska cjelina bila je jezgra naselja koje se od srednjeg vijeka razvijalo kao podgrađe. Danas je taj sklop s perivojem središte suvremenoga grada i najvrjedniji kulturno-povijesni spomenik u Međimurju. U sedam stoljeća dugoj povijesti četiri su obitelji najzaslužnije za dvorac utvrdu. U posjedu hrvatske plemićke obitelji Ernušt bio je 67 godina (1473. – 1541.), 124 godine u posjedu obitelji Zrinski (1546. – 1670.), obitelj čeških grofova Althan posjedovala ga je 71 godinu (1719. – 1791.) i hrvatska velikaška obitelj Feštetić 127 godina (1791. – 1919.). Nakon sloma Austro-Ugarske Monarhije 1919. završava se povijest ovoga plemićkog posjeda. Već od sredine 19. stoljeća sve do sredine 20. stoljeća dvorac se koristi za različite namjene – za potrebe tvornice šećera, za stanovanje, kao učilište. Od 1954. u vlasništvu je Muzeja Međimurja „Čakovec“. Danas je to obnovljen povijesni sklop utvrde i dvorca kao muzej nematerijalne kulturne baštine Međimurja sa in situ prikazom graditeljskog razvoja od burga i utvrde do dvorca i muzeja. U kasnom srednjem vijeku (13. stoljeće) sagrađeno je drveno utvrđenje u doba obitelji Čaka (Csáka), koja je dala ime današnjem gradu Čakovcu. Kao utvrđeni dvor spominje se 1333., a do sredine 16. stoljeća bio je sagrađen Wasserburg s obrambenim zidovima. Bastionska utvrđenja dao je izvesti ban Nikola Zrinski u 16. stoljeću pretvorivši burg u snažnu nizinsku renesansnu tvrđavu radi obrane od Turaka. Nakon potresa 1738. grofovi Althan obnavljaju utvrdu, u središtu grade/dograđuju četverokutnu palaču/dvorac s unutarnjim dvorištem i grade novi toranj iznad ulaza. U doba Feštetića nije bilo većih graditeljskih zahvata jer su sredinom 19. stoljeća odlučili podići novi dvorac u obližnjem Pribislavcu.