PRIMOŠTENSKI VINOGRADI (blok)

Marka je izdana u bloku, a izdana je i omotnica prvoga dana (FDC). Motiv: Panorama Primoštenskih vinograda, fotografija Damira Fabijanića. U zadnje vrijeme i s mnogo valjanih razloga pokrenuta je inicijativa i akcija oko upisa Primoštenskih vinograda u UNESCO-vu baštinu, u kategoriji zaštićenog kulturnog krajolika. U izrađenom projektu utvrđeno je (Branka Hlevnjak, povjesničarka umjetnosti) da se radi o rijetkom spomeniku kulturnog, gospodarskog i estetskog jedinstva ili, kako to kaže poznata povjesničarka umjetnosti: "Primoštenski vinogradi svojom arhitektonikom neobičnog rastera suhozida unose u ovaj antički i prethistorijski krajolik renesansni duh rada i reda." Kamene ograde čipkastog ugođaja unutar kojih se sačuvala crljenica, stvorile su umjetničko djelo u oblikovanju krajolika s jakom simboličkom naznakom održivog razvoja. Ovdje se radi i o grandioznom djelu ljudskog rada, koji je potvrdila računica prof. Vinka Tadijevića. Profesor je naime izračunao koliko bi vremena trebao potrošiti u slučaju da 50 ha površine gromača obrađuje jedan jedini pučki graditelj, računajući na 7 sati dnevnog radnog vremena. Trebalo bi mu dvanaest stoljeća. Radi se o tisućama kilometara suhozida, što pretpostavlja milijune kubika iskrčenog, obrađenog i ugrađenog kamena, čime ovi vinogradi postaju velika oda ljudskom radu. To su i razlozi zbog kojih velika fotografija tih vinograda visi u zgradi Ujedinjenih naroda, postavljena za vrijeme Pereza de Cuellara i to kao svjetski primjer simbola rada i održivog razvoja. Drugu referencu svjetske vrijednosti primoštenski su vinogradi dobili na velikoj međunarodnoj izložbi na prijelomu stoljeća: "Japan, Flora 2000". Na toj je izložbi Hrvatska nastupila zajedno sa 65 zemalja iz cijeloga svijeta u kategoriji vrtova naroda. Simbolički sadržaj hrvatskog nastupa obuhvatio je: Velebitski kamenjarski vrt i primoštenske vinograde. Ovaj je hrvatski vrt osvojio zlatnu medalju, a uz Kinu jedini od od stranih zemalja i najviše priznanje "Excellent Prize". Takvo najviše priznanje dobila su još samo tri japanska vrta. Navedene reference dopunjuje i odluka saborskog Odbora za prostorno uređenje i zaštitu okoliša od 23. svibnja 2002., kojom se daje puna podrška svim aktivnostima oko prijedloga za upis primoštenskih vinograda u UNESCO-vu baštinu. Duga povijest vezana je uz zajedništvo vinove loze i primoštenskih krajolika. Ta povijest traje od Ilira, preko grčko-rimskih utjecaja do seobe naroda i dolaska Hrvata u ove krajeve, a time i do naših dana, te do nastanka čuvenog vina imenom "Babić". Sustav suhozida vjerojatno je stvoren za vrijeme mletačko-turskih ratova, kada se uzgoj loze, zbog sigurnosti, preselio na strmlje terene, a u takvom su slučaju podzidi neminovnost. Tako je postupno stvarana jedinstvena slika ljepote krajolika usuglašenog s ekologijom i održivim razvojem. Izdavanjem poštanske marke s temom primoštenskih vinograda Hrvatska se pošta priključila sve široj aktivnosti oko ostvarenja ideje upisa tih svjetski jedinstvenih vinograda u UNESCO-vu baštinu.