150. OBLJETNICA ROĐENJA NIKOLE TESLE

Motiv: fotografija Georga Granthama Baina «Nikola Tesla s knjigom Ruđera Boškovića ispred spiralnog sekundara visokofrekventnog transformatora u svom laboratoriju u ulici East Houston br. 46 u New Yorku», 4.5.1901., ostavština Nikole Tesle, pohranjeno u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu, Republika Srbija NIKOLA TESLA - IZUMITELJ S POGLEDOM U BUDUĆNOST Napredak i razvitak čovjeka bitno ovise o domišljatosti. Najvažniji je proizvod stvaralačkog uma izum. Njegov je konačni cilj potpuno ovladavanje uma nad prirodom i iskorištavanje njenih sila za potrebe čovječanstva. To je težak zadatak izumitelja, koji se često pogrešno shvaća i nedovoljno nagrađuje. On, međutim, nalazi golemu kompenzaciju u zadovoljstvu koje pruža njegov rad i u spoznaji da je jedinka izuzetne sposobnosti bez koje bi vrsta već odavno propala u teškoj borbi protiv nemilosrdnih elemenata. (Citat iz autobiografske knjige My Inventions, New York, Century 1919.) Nikola Tesla je jedan od najvećih znanstvenika i izumitelja u povijesti tehnološkog razvoja čovječanstva. Njegovi patenti i teoretski rad stvorili su uvjete za elektrifikaciju svijeta sustavom polifazne izmjenične struje, a rad na području visokofrekventnih struja i bežičnog prijenosa elektromagnetskih valova omogućio je razvoj radiotehnike i telekomunikacija. Teslina istraživanja pomogla su u otkriću radara, a umnogome je pridonio i razvoju rasvjete. Tesla je imao neobičan način dolaska do izuma. Prvo je u glavi do posljednjeg detalja razradio način rada nekog uređaja i “vidio” kako on radi, a tek potom je sve teoretski dokazao, skicirao i na kraju napravio uređaj koji bi radio bez ikakvih problema. Nikola Tesla rodio se u ponoć između 9. i 10. srpnja 1856. u Smiljanu, malom mjestu pokraj Gospića. Već je kao dijete pokazivao inovativnost, a prema njegovim riječima, naslijedio ju je od majke. Pučku školu pohađao je u Smiljanu i Gospiću, a maturirao je na Velikoj realnoj gimnaziji u Rakovcu kraj Karlovca. Studirao je od 1875. do 1878. na Visokoj tehničkoj školi u Grazu, kada je zbog ukinute stipendije i nedostatka novca morao prekinuti školovanje. Tri godine poslije (1881.) odlazi raditi u Budimpeštu u Telegrafski ured. Sljedeće godine, šetajući Budimpeštom, dolazi na zamisao o okretnom magnetskom polju i elektromotorima koji se napajaju izmjeničnom strujom. Nakon što je neko vrijeme radio u Parizu i Strasbourgu, 1884. odlazi u SAD. Kada je stigao u New York, Tesla se uputio Thomasu A. Edisonu kako bi se kod njega zaposlio. No nije dugo radio za Edisona. Budući da se nisu slagali oko primjene izmjenične struje, to je neslaganje dovelo do otvorenog neprijateljstva i nazvano je “ratom struja”. Kako je Tesla htio što prije praktično primijeniti otkriće okretnog magnetskog polja, 1885. osniva tvrtku Tesla Electric Light and Manufacturing Company. Najteže razdoblje u Teslinu životu bilo je od 1886. do 1887. kada je kao nadničar radio na kopanju kanala za polaganje kabela u New Yorku. Unatoč tomu, 1887. osniva tvrtku Tesla Electric Company i svoj laboratorij u New Yorku gdje konačno može raditi na usavršavanju načina primjene izmjenične struje. Tih godina prijavljuje patente elektromotora i sustava distribucije izmjenične struje. Pred članovima Američkog instituta elektroinženjera 15. svibnja 1888. održao je predavanje i pokazao rad indukcijskog motora napajanog izmjeničnom strujom, a iste godine George Westinghouse otkupljuje njegove patente vezane uz primjenu izmjenične struje. Tri godine poslije Tesla prijavljuje niz patenata iz područja visokofrekventnih struja, a njemu u čast jedan je od uređaja kojima se dobivaju takve struje nazvan Teslin transformator. Zbog majčine smrti, 1892., nakratko se vraća u Hrvatsku. Iste godine održao je predavanje o izmjeničnoj struji i elektrifikaciji u Zagrebu. Još od djetinjstva Teslina velika želja bila je da ukroti snagu vode, a pogotovo moć Niagarinih slapova. Westinghouseov plan za hidroelektranu na Niagari prihvaćen je 1893., kojim bi se trofazna izmjenična struja proizvedena u generatorima dalekovodom dovela do Buffala. Hidroelektrana je potpuno završena 1896., a prilikom izgradnje generatora i sustava prijenosa električne energije iskorišteno je devet Teslinih patenata. Tesla je 1893. pomogao Westinghouseu da pomoću izmjenične struje osvijetli svjetsku izložbu u Chicagu posvećenu dostignućima u elektrotehnici, a jedan dio izložbe bio je namijenjen Teslinim izumima, koji je pokusima potvrdio pobjedu izmjenične struje nad istosmjernom. Spoznaja da se visokofrekventna struja može prenositi samo jednim vodičem dovela ga je do izuma bežičnog prijenosa elektromagnetskih titraja. Proučavajući to područje, naš izumitelj otkrio je osnovne principe radiotehnike. Već 1896. Tesla izvodi pokuse s X-zrakama, a izumio je i prve teleautomate - strojeve kojima se bežično upravlja na daljinu. Krajem 19. stoljeća u Colorado Springsu Tesla izvodi razne pokuse s veoma visokim naponima i visokofrekventnim strujama. U laboratoriju je provodio ispitivanja kojima je otkrio stojne valove Zemlje, a uspio je proizvesti umjetna pražnjenja napona od više milijuna volti s duljinom munje do 40 metara. Tesla je puštao u zemlju velike količine struje, a zbog rezonancije je dobivao još veća pražnjenja na vrhu stupa. Ti su pokusi bili priprema za sljedeći Teslin projekt - uspostavu bežičnog prijenosa energije pomoću tornja u Wardencyffeu na Long Islandu. Toranj u Wardenclyffeu, odnosno projekt Svjetskog bežičnog sustava nikada nije dovršen, a uništen je tijekom Prvog svjetskog rata. Tesla se nakon ovoga neuspjelog projekta nikada nije financijski oporavio, a oko 1915. je bankrotirao. Još 1906. pokazao je kako radi turbina bez lopatica, kasnije nazvana Teslina turbina. Najveću nagradu Američkog instituta elektroinženjera - Edisonovu medalju - prima 1917. Iste je godine postavio temeljne principe radara koji se odnose na radarsku frekvenciju i snagu, a na svoj 75. rođendan, 1931., Tesla dospijeva na naslovnicu časopisa Time. Nikola Tesla je samo u SAD-u prijavio ukupno 112 patenata, te 156 po cijelom svijetu. Na brojnim sveučilištima dobio je počasne doktorate za svoj rad: Sveučilištu Columbia, Sveučilištu Yale, University de Poitiers, politehničkim institutima u Grazu, Beču i Bukureštu te sveučilištima u Beogradu, Brnu, Grenoblu, Parizu, Pragu, Sofiji i Zagrebu. Nikola Tesla nikad se nije ženio, nije ostavio direktne nasljednike, a imao je fobije od kose, bacila i bresaka. Bio je opčinjen čistoćom i brojem tri. Pred kraj života volio se družiti s golubovima. Tesla je, osim materinjeg jezika, dobro govorio engleski, francuski, njemački, talijanski, češki i mađarski jezik. Preminuo je 7. siječnja 1943. u hotelu New Yorker u sobi broj 3327. U čast velikom izumitelju jedinica za magnetnu indukciju u SI sustavu od 1960. nosi naziv Tesla. Godine 1975. Institute of Electrical and Electronics Engineers (IEEE) utemeljio je nagradu Nikola Tesla, koja se dodjeljuje zaslužnim pojedincima na području elektroenergetike. U slavu Teslinim postignućima jedan je krater na Mjesecu nazvan po njemu, a skladana je i opera pod nazivom TESLA – Lightning in his Hand australskoga skladatelja Constantinea Koukiasa. Renato Filipin