550 GODINA HRVATSKIH USTANOVA SV. JERONIMA U RIMU

Marka je izdana u arku od 20. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Motiv: Sv. Jeronim, El Greco, slikano između 16./17. st. U srednjem je vijeku papinski Rim bio duhovno, političko i kulturno središte tadašnje Europe. Tu, u središtu, od davnine je boravila mala hrvatska zajednica koja je željela imati svoje duhovno okupljalište. Papa Nikola V. uslišao je molbu Hrvata Jeronima iz Potomja i 1453. godine pismom Piis fidelium votis hrvatskoj zajednici u Rimu dodijelio ruševnu crkvicu svete Marine na lijevoj obali Tibra, u neposrednoj blizini mauzoleja cara Augusta. Papa je hrvatskoj zajednici ovim pismom dopustio sagraditi gostinjac i bolnicu za hrvatske hodočasnike koji su dolazili pohoditi grobove apostolskih prvaka. Hrvatska zajednica obnovila je crkvu svete Marine i dala joj novog titulara svetog Jeronima, Dalmatinca. Uz ovu crkvu svetog Jeronima utemeljena je istoimena Bratovština ili Kongregacija koja upravljala crkvom, gostinjcem i bolnicom. Bratovština je vodila skrb i o hrvatskim hodočasnicima pružajući im prenoćište, hranu, liječenje i novčanu potporu. Cijeli niz glasovitih Hrvata od 16. do 19. stoljeća bili su članovi rimske Bratovštine svetog Jeronima. Među njima se posebno ističu filozof Franjo Petrić, "najučeniji čovjek svoga vremena", Antun Vramec, Julije Klović, Faust Vrančić, Ivan Paštrić, Juraj Križanić, Ivan Lučić, biskup Strossmayer, Ivan Kukuljević, Franjo Rački i mnogi drugi. Sredinom 16. stoljeća Bratovština i crkva sv. Jeronima postale su u Rimu toliko ugledne, da je papa Pio V. godine 1566. ovu crkvu uvrstio u red "Kardinalskih crkava", dakle među najuglednije crkve u Rimu. Sudbonosnim za hrvatske ustanove u Rimu pokazalo se imenovanje Felicea Perettija kardinalom naslovnikom crkve sv. Jeronima 1570. godine. Drži se da kardinal Peretti vuče podrijetlo iz Kruščice u Boki Kotorskoj. On je zadržao taj naslov sve do 1585. godine kada je izabran za papu izabravši ime Siksto V. Među papama Siksto V. nesumnjivo je najveći graditelj i obnovitelj grada Rima. Međutim, jedina crkva koju je on dao sagraditi je upravo sadašnja hrvatska crkva sv. Jeronima Bulom "Sapientiam sanctorum" 1589. godine Siksto V. utemeljio je uz crkvu sv. Jeronima Kaptol s prepozitom, šest kanonika i četiri nadarbenika. Siksto V. je za sebe i članove svoje obitelji Peretti-Montalto zadržao pravo pokroviteljstva tj. izbora kanonika i nadarbenika ovoga Kaptola. On je Kaptolu dao i nacionalne oznake. Odredio je naime da članovima Kaptola mogu postati isključivo oni koji potječu iz "ilirskih pokrajina" i govore "ilirskim jezikom". Bio jedini nacionalni kaptol u Rimu. Siksto doduše za nj nije upotrijebio izraz "hrvatski" nego "ilirski". Nesumnjivo je, međutim, da se ovaj "ilirski" odnosi na hrvatski jezik i hrvatske pokrajine. Vrhovno crkveno sudište Sveta Rota 1656. godine presudila je da se pod tim pojmom imaju razumijevati Dalmacija, Hrvatska, Slavonija, Bosna, Hercegovina i Istra, dok Kranjska, Štajerska, Srbija i Crna Gora to pravo nisu imale. Papa Pio VI. je 1790. godine pri ovim ustanovama utemeljio Zavod za školovanje svećenika hrvatskih biskupija koje su u njima dotad imale pravo. Kolegij je djelovao 1793-1798. pa u razdoblju 1863-1871. i konačno 1884-1891. godine. Hrvatski su biskupi svakako željeli imati u Rimu Zavod za svećenike koji bi na papinskim sveučilištima u Rimu dovršavali studije i sticali znanstvene stupnjeve magistra i doktora. Na njihov prijedlog i molbu papa Leon XIII. je 1901. godine dokumentom Slavorum gentem dokinuo Kaptol i gostinjac i osnovao Zavod Sv. Jeronima za hrvatski narod, kojemu je papa Pavao VI. godine 1971. dao sadašnje ime: Papinski hrvatski zavod Sv. Jeronima. Uoči Drugog svjetskog rata tadašnji rektor Zavoda mons. Juraj Magjerec uspio je sagraditi novu veliku palaču Zavoda za smještaj svećenika studenata. Na zgradi su radili znameniti hrvatski umjetnici Joza Kljaković i Ivan Meštrović. Zavod posjeduje veliki broj djela likovne umjetnosti, veoma vrijedan arhiv i bogatu biblioteku. Svetojeronimske hrvatske ustanove u Rimu svojom dugovječnošću dragocjen su svjedok hrvatske prisutnosti u Rimu, središtu katoličkoga svijeta i metropoli Europe i svijeta. Jedan mali narod svojim prisustvom u povijesnoj jezgri (centro storico) Rima već preko pet stoljeća dokazuje i pokazuje svoje postojanje, svoju kulturnu i religioznu pripadnost. Hrvatska kolonija u Rimu postala je uzor i obrazac za sve buduće hrvatske kolonije, nastale na svih pet kontinenata zemaljske kugle, kako se može i treba sačuvati nacionalni identitet. Iz Svetog Jeronima Domovina je dobila plejadu visokoobrazovanih svećenika. On je bio mecena nebrojenim hrvatskim izbjeglicama za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata i onaj dragi kutak Domovine za svakog sunarodnjaka u tuđini. Tu se na obali Tibra i danas čuje "draga hrvatska riječ". Andrija Lukinović