600. OBLJETNICA HVALOVA ZBORNIKA

Motiv: Stranica Hvalova zbornika, 1404. Za razliku od Hrvojeva misala, hrvatskoglagoljskog rukopisa, koji je dobio ime po uglednom bosanskom velikašu, hercegu splitskom, Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću, Hvalov rukopis, ćiriliski kodeks, također napisan za vojvodu Hrvoja, dobio je u znanosti ime po pisaru koji ga je 1404. napisao. Doduše, u Misalu se na dva lista jasno očituje vlasništvo: jedna minijatura prikazuje Hrvoja Vukčića Hrvatinića sa zastavom u ruci, na prekrasnom bijelom konju u trku, a na drugom je listu njegov grb i titulacija na latinici, latinskim jezikom: Arma domini Chervoe ducis Spalatensis. Oba ova dragocjena kodeksa napisana su u isto vrijeme, na samom početku 15. stoljeća. Misal na glagoljici, kao i Hvalov zbornik na ćirilici zapadnih, bosanskih odlika, kakve susrećemo u rukopisima 15. stoljeća, ostaci su mnogo bogatije književne baštine u Bosni, a Hvalov zbornik je i svjedočanstvo visoke pisane kulture koja se njegovala u krilu Crkve bosanske. Hvalov zbornik napisan je na lijepoj pergameni; ima 353 lista; iluminiran je brojnim inicijalima i minijaturama, među kojima se posebice ističu likovi apostola i evanđelista, lik Krista s anđelima, raspeti Krist na Golgoti, s Marijom i Ivanom podno križa, lik Bogorodice koja u krilu drži dijete Isusa, prikaz Blagovijesti, kamenovanja svetoga Stjepana i drugo. Na dva mjesta Hval je zapisao: "Pisah zlatnom kako i črnilom" što znači da je on i pisar i iluminator, slikar minijatura. U rukopisu se jasno razabire da su kodeks ukrašavala dva umjetnika ("dvije ruke"), samo danas ne znamo kojoj "ruci" pripadaju koje minijature: jedne imaju zlatnu pozadinu (možda je to Hvalova ruka), a druge plavu. Zbornik sadraži četiri evanđelja (Matija, Marko, Luka, Ivan - upravo Jovan); slijede Dijela apostolska, Pavlove i katoličke poslanice i Apokalipsa. Na kraju kodeksa je i Psaltir, svih 150 psalama koji se pripisuju kralju Davidu. Na početku Psaltira je lijepa minijatura kralja Davida. U zborniku ima i drugih tekstova, kao što su važne uvodne rasprave u pojedine novozavjetne knjige i nekoliko apokrifnih tekstova. Hvalov zbornik dobro čuva arhaični staroslavenski jezični fond. Grafijske i ortografijske karakteristike povezuju Hvalov zbornik sa starijom tradicijom, to jest potvrđuju da je prepisan iz glagoljskih predložaka. Jezik slijedi odlike zapadne hrvatske štokavštine u kojoj se stari "jat" izgovara kao "i" te su te zamjene zasvjedočene i u Hvalovu zborniku. Zamjenom pisanja "jata" dolazi i do pogreške: npr. měr za mir. Hval se potpisao kao krstjanin; piše svoj rukopis "v dni episkupa i nastavnika i svršitelja Crkvi bosanskoj gospodina dida Radomira". Rukopis je prepisan "na počtenije slavnomu gospodinu Hrvoju, hercegu splitskom i knezu ot Doljnjih kraji i inim mnogim zemljam". Hvalu je Hrvoje gospodar, što on izražava mađarskom riječi: "uram", što znači "moj gospodin". Danas se Hvalov zbornik nalazi u Sveučilišnoj knjižnici u Bologni, u Italiji. Biblioteci ga je darovao papa Benedikt XIV, a on sam ga je dobio od poznatoga talijanskoga filologa G. Facciolatija. Kako je kodeks dospio u Italiju, nije poznato. Godine 1986. izdan je u Sarajevu krasan faksimil ovoga znamenitog kodeksa kao i kritičko izdanje teksta - transkripcija i komentar - cjelokupnoga kodeksa. Josip Bratulić