900. OBLJETNICA ZAGREBA I ZAGREBAČKE BISKUPIJE (blok)

Motiv: Kompoziciju niza od četiri prigodne poštanske marke sačinjavaju slijedeći motivi: kasnogotički biskupski štap (15 st.), Valvazorova veduta Zagreba s katedralom (17. st.), notni zapis iz brevijara sv. Justine (13. st.), zagrebačka plinska laterna na fotografiji T. Dabca (20. st.), crkva sv. Marka na Gradecu (13-19. st.), lik iz serije crtanih filmova Zlatka Grgića "Maxi cat" Zagrebačke škole crtanog filma (20. st.), Ilica na fotografiji T. Dabca (20.st.), zrakoplov zagrebačkog izumitelja S. Penkale (20.st.), zgrada zagrebačke Burze arhitekta V. Kovačića (20.st.), stakleni toranj poslovne zgrade Cibone arhitekata M. Hržića, I. Piteša, B. Šerbetića (1986/87). Kršćanstvo se na hrvatskom državnom području javlja u III. st. utjecajem rimske kulture. Promiču ga rimski vojnici i trgovci pa se u provincijama Dalmacije i Panoniji unatoč progonima osniva više biskupija. Početkom VII. st. na europskoj povijesnoj pozornici pojavljuju se hrvatska plemena. Pobijedivši u višegodišnjoj borbi Avare protjeruju ih i trajno zauzimaju svoje današnje povijesne i etničke prostore. Susreću se tu sa razvijenim kršćanstvom tj. rimokatolištvom čije utjecaje prihvaćaju i nenasilno se pokrštavaju. Povezanost Hrvatske s katolištvom i Svetom Stolicom otada je trajna i čvrsta. Tako papa Ivan VIII. g. 879. u svom pismu knezu Branimiru priznaje samostalnu hrvatsku državu, a g. 1075. izaslanik pape Grgura VII. kruni Zvonimira za hrvatskog kralja. Jedan od najznačajnijih događaja u tom povijesnom razvitku bilo je osnivanje Zagrebačke biskupije. To je g. 1094. učinio ugarski kralj Ladislav I "nadahnut božjom milošću", a potaknut željom "da one koje je zabluda idolopoklonstva držala daleko od štovanja Boga biskupska briga dovede natrag na put istine". Osim opravdanog vjerskog razloga, na taj čin Ladislava je potaknuo i i politički interes da time što jače učvrsti utjecaj vladarske kuće Arpadovića u Hrvatskoj. Povelja o osnutku Zagrebačke biskupije ne postoji već nam o tome svjedoči isprava ostrogonskog nadbiskupa Felicijana iz g. 1134. Iz nje saznajemo da je prvi zagrebački biskup bio Duh, podrijetlom Čeh, a da ga je postavio sam kralj Ladislav. Novoosnovana biskupija bila je podvrgnuta nadbiskupiji u Ostrogonu. Uz biskupsko sjedište istovremeno se razvija i kanoničko naselje Kaptol. G. 1217. završena je gradnja nove stolne crkve posvećene uznesenju B. D. Marije i sv. Stjepanu. Tako su Zagreb, Zagrebačka biskupija i Zagrebačka katedrala stupile u povijest. Hrvatska pošta i telekomunikacije pustile su u prodaju niz od četiri marke koje se stavljaju u tečaj u prigodnom arku od 20 maraka i blok "900. obljetnica Zagreba i Zagrebačke biskupije", prigodne omotnice prvog dana (FDC) i list prvog dana.