ARBORETUM TRSTENO (blok)

Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvoga dana (FDC). Motiv: Na prigodnoj marci prikazana je Neptunova česma sa živom vodom te dio nekadašnjeg renesansnog perivoja kao optimalni reprezentant i sadašnje slike Trstenog. Trsteno - renesansni vrt, a kasnije i arboretum podignut je krajem XV. i početkom XVI. stoljeća oko ljetnikovca poznate dubrovačke gosparske obitelji Gučetić (Gozze) u vrijeme procvata Dubrovačke Republike. Dodatni razlog samog smještaja vrta i ljetnikovca odnosi se na izvor žive vode, a i samo ime Trsteno je dobilo po trsci koja raste uz vodu. Prvobitni izgled perivoja u potpunosti odražava renesansno umijeće oblikovanja vrtova starih Dubrovčana. Ubrzo nakon prvih fiorentinskih renesansnih vrtova, a prije onih iz Rima, dubrovčani su prihvatili nove radosti življenja u preoblikovanoj prirodi. Fiorentinskom uzoru dodali su profinjeno mjerilo suglasja s okolnom prirodom, a vrt obogtili korisnim sadržajima (pergola s lozom, ribnjak umjesto fontane i dr.). Natpis na kamenoj ploči iz 1502. koju je dao isklesati Ivan Gučetić, pa je i njegov potpis na ploči, to najpotpunije potvrđuje: "Dičim se susjedima, no još više ponosim vodom, zdravim podnebljem i obradom svijetlog gospodara. Evo ti, putniče, očitih tragova ljudskog rada, gdje valjano umijeće usavršava divlju prirodu". "Valjano umijeće" doprinijelo je da je stvoren specifičan stil dubrovačkog renesansnog vrta, danas još premalo poznat u europskoj parkovnoj umjetnosti. Jednostavnost ovog hrvatskog spomenika vrtne arhitekture, znakovito nazvanog "Hrvatska zelena katedrala" očituje se i u postojanju slijeda najznačajnijih stilova europskog parkovnog umijeća: renesansnu osnovu slijedi sekvenca Neptunove barokne česme (1736.g.) dok je u novije vrijeme oplemenjen dio iskonske prirode shvaćen kao engleski prirodni park romantičnog ugođaja ( a taj je gotovo u potpunosti izgorio u zadnjem požaru). Kao spomenik vrtne arhitekture arboretum Trsteno upisan je u registar zaštićenih objekata prirode 27. listopada 1962. u opsegu od 28,55 ha površine. U zadnje vrijeme Trsteno je dva puta gorjelo: za vrijeme Domovinskog rata, 4. i 5. listopada 1991. godine, i u katastrofalnom požaru 27. i 28. kolovoza 2000. godine. Trstenom upravlja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (Darovnicom posljednjeg grofa Vita Gozze 1948.g. Trsteno prelazi u posjed HAZU). U sklopu Akademije osnovan je 1. ožujka 2001. Odbor za obnovu, s ciljem da se ostvari cjelovita obnova kako renesansnog vrta s baroknom sekvencom, tako i danas spaljeni dio koji se odnosi na engleski prirodno oblikovan perivoj po ustrojstvu veoma blizak statusu arboretuma - prvenstveno sa svrhom znanstveno-stručnih izučavanja prilagodbe stranih vrsta drveća i grmlja našem mediteranskom podneblju. Ovako definirana cjelovitost Trstena kao objekta parkovne umjetnosti i kao arboretuma dat će nezaobilazni prilog budućnosti hrvatskog turizma.