DAN MARKE 2006.

Motiv: Poštanski kovčežić na zgradi sjedišta Hrvatske pošte Poštanska marka - atribut državnosti Ako neki, ma kako malen otok poželi biti država, izdat će marku. Marka mu udara pečat državnosti kao što mu more ocrtava granicu. Gusta i zatvorena forma čini otok neizmjernim. Tako je i marka otočić u moru povijesti i zemljopisa prema kojima se mora odrediti. Posebno onda kad povijest počinje iznova, a zemljopis joj se prilagođuje. 25. lipnja 1991. Sabor je proglasio nezavisnost Republike Hrvatske. Još prije međunarodnog priznanja, 9. rujna 1991, izdana je redovita marka s nazivom nove države. Odonda je proteklo petnaest godina i danas Hrvatska pošta slavi taj jubilej. Marka je popratila rađanje Republike Hrvatske, iskazala njezine temeljne vrijednosti, bitne datume, događaje i insignije. Trobojnica i grb napokon su legalno ušli u ikonografsku bazu dizajna maraka. No isto tako će se, u ravnopravnom sudjelovanju na raspis europskih tema, osjetiti i približavanje europskoj zajednici...Ali taj zlatni sloj trijumfa nije prekrio zločin agresije na Hrvatsku i muku ratnih godina. I kad proteče vrijeme, koje ponekad liječi rane, ostat će na malim nazupčanim pravokutnicima krik vukovarskog djeteta, uspomena na Zbor narodne garde, ili ponos obrane Šibenika: ”Obadva! Obadva!”. Osim što je atribut državnosti, marka je izvor obavijesti o sadašnjosti i prošlosti, povijesti i zemljopisu, umjetnosti i znanosti, kulturi i športu, fauni i flori... Marka nije pasivna pratiteljica stoljetnoga kalendara. Ona iznova vrednuje sva navedena područja, bacajući novo svjetlo na još nedavno potisnute ili proskribirane sadržaje. Marka također proizvodi suvremenu povijest. Ona je element zajedništva Hrvatske sa svijetom, kako u izdanjima na zajedničke teme, tako i u suizdanjima s pojedinim državama (Austrija, Vatikan, Slovačka, Češka, Belgija, Mađarska...). Malena marka intimno sudjeluje u našemu svakodnevnom životu i njegovim obredima. Ona sama postaje čestitka i lijepa misao onome kome se šalje pismo. Marka je s nama proslavljala mnoge blagdane, među njima i petnaest Božića. Da se proizvede marka, potreban je rad mnogih specijalista. To su u prvom redu stručnjaci iz dviju tiskara koje su u ovih petnaest godina tiskale marke najsuvremenijim tehnologijama: ”Zrinski” iz Čakovca i Hrvatski tiskarski zavod iz Zagreba. Tu su i članovi Povjerenstva za izbor motiva, likovnih i grafičkih rješenja poštanskih maraka, koji se brinu za umjetničku i kulturološku razinu hrvatske filatelističke proizvodnje. I tu je, napokon, pedesetak stvaralaca, istaknutih slikara i dizajnera koji su petnaest godina, oblikujući hrvatske marke, utjecali na predodžbu svijeta o Hrvatskoj i njezinu identitetu: Zlatko Jakuš, Boris Bućan, Boris Ljubičić, Miroslav Šutej, Zdravko Tišljar, Mladen Veža, Zlatko Keser, Lovro Artuković, Nevenka Arbanas, Hrvoje Šercar, Zvonimir Lončarić, Ivica Šiško, Frane Paro, Rudolf Labaš, Eugen Kokot, Zlatko Kauzlarić Atač, Ivica Antolčić, Zlatko Čular, Ratko Janjić, Josip Botteri Dini, Darko Jakić, Nada i Vilko Žiljak, Toni Nikolić, Želimir Borić, Dragutin Cifrek, Petar Jakelić, Josip Biffel, Vojo Radoičić, Đuro Seder, Danijel Popović, Vladimir Buzolić Stegu, Nenad Dogan, Maja Franić, Ana Žaja i Mario Petrak. Vrlo rano počinju surađivati mladi dizajneri Ivica Belinić, Nikola Šiško, tada još studenti Orsat Franković i Sanja Kirinić, Dubravka Zglavnik Horvat, kao i tadašnji studenti Akademije likovnih umjetnosti Dragan Žilić i Sanja Rešček, Sabina Rešić, Maja Danica Pečanić, Borut Benčina. Svoja su nam djela ustupili, da ih reproduciramo na markama, suvremeni likovni umjetnici i fotografi: Marija Ujević, Ivan Lacković Croata, Dalibor Martinis, Milivoj Bijelić, Ivo Deković, Željko Kipke, Martina Kramer, Mirko Zrinščak, Goran Petercol, Ivo Pervan, Damir Fabijanić i dr. Hrvatske su marke hvaljene i zapažene zbog modernosti, mladosti i inovativnih rješenja, na čemu se posebno nastojalo. Hrvatske su marke dobile svjetska priznanja i osigurale Hrvatskoj visok ugled na ovome specifičnom polju. Riječ je i o filatelističkim nagradama za najljepše i najbolje marke, kao i o onima za umjetničku i dizajnersku vrijednost, koja su nam dodijeljena na natjecanjima za najljepšu marku koja organizira francuski filatelistički časopis Timbroloisirs, Wipa-Austrijsko filatelističko udruženje iz Beča, Filatelističko udruženje sedam općina regije Veneto iz Asiaga te međunarodna filatelistička natjecanja koja organizira Svjetska poštanska udruga. Upravo na desetu godišnjicu izdavanja Hrvatska pošta za marku posvećenu stotoj obljetnici Društva hrvatskih književnika, koju je oblikovao mladi dizajner Orsat Franković, dobila je nagradu Asiago i zlatnu kolajnu predsjednika Talijanske Republike. Ta se nagrada smatra filatelističkim Oskarom, ili bolje rečeno malim Nobelom, a Hrvatskoj su ju dodijelili najugledniji svjetski umjetnici kakvi su filmski režiser Ermanno Olmi ili pisac Mario Rigoni Stern... Na petnaestu godišnjicu opet smo dobili isto priznanje za rad stog autora: »Kruh i vino», marke na temu gastronomije iz serije Europa, u Asiagu su nagrađene kao najljepše na svijetu u 2005. godini. Otvorena vrlo različitim estetikama i likovnim vrijednostima, Hrvatska pošta je na svjetsku scenu unijela marku koja se vizualno neprekidno obnavlja i unosi iznenađenja. Tu je tradicionalna ljepota realističkih prizora, duhovite dizajnerske abrevijature, filigranski grafički ispisi, smiona kadriranja krupnih motiva, slikarska oblikovanja ploha, vješto korištenje verbalnih znakova, vizualne evokacije baštine i futuristički minimalizam. Udovoljavajući rutini redovitih izdanja, Hrvatska pošta je markom ipak legitimirala državu, kao možda niti jedna druga institucija, u prvom redu suvremenošću, raznolikošću i autorskom izvornošću. Tako je Hrvatska pošta, proizvodeći nove marke, počela proizvoditi i novu filatelističku publiku. A i više od toga: postala je zapažen i poticajan faktor likovne kulture u Hrvatskoj. Marka, taj mali otočić civilizacije i kulture, čuva svoju autonomiju u povoljnim i nepovoljnim okolnostima, u miru i u nemiru, nadmećući se s oskudicom i odgajajući publiku za novo razumijevanje. Takav otočić mali je svjetionik čija zraka dopire daleko. dr. Željka Čorak