DAN MARKE 2007.

Motiv: Povećalo i pinceta, osnovni pribor u filateliji U suvremenom svijetu, a posebice u Europi, filatelija je neodvojivi segment nacionalne kulture te ujedno i promicatelj nacionalnih vrijednosti, od narodne baštine, kulture, umjetnosti, pa do turizma i športa. Ne jedanput je rečeno da su marke najljepše zrcalo kulture neke nacije, kulturnog dometa njezina umjetničkog i dizajnerskog izričaja, koje prenose poruke u najudaljenije kutke svijeta. A filatelističke izložbe su mjesta gdje filatelisti mogu predstaviti svoje osobne kolekcionarske sklonosti, istraživanja i kreativnost u prikazivanju filatelističkog materijala kao čuvari i promicatelji nacionalne kulturne baštine. Zagreb i Hrvatska mogu s ponosom istaknuti da je još 1876. upravo u Zagrebu utemeljen Literarisch-Philatelistischer Verein, kao prvo filatelističko društvo u Hrvatskoj, ali i kao treće po redu filatelističko društvo u Austro-Ugarskoj Monarhiji (prvo je osnovano 1874. u Brnu, a drugo 1875. u Budimpešti). Značenje ove činjenice podupire i podatak da je prvo takvo društvo osnovano 1865. u Engleskoj, zatim 1866. u SAD-u te 1869. u Njemačkoj. Najstarije hrvatsko društvo ovakve vrste s neprekidnim djelovanjem je Hrvatsko filatelističko društvo (HFD) Zagreb, osnovano 1. lipnja 1896., i jedno je od najstarijih u ovom dijelu Europe. HFD je više od dva desetljeća djelovao kao društvo matica, pa su filatelistička društva u Hrvatskoj, ali i na području Bosne i Hercegovine, Vojvodine, Slovenije i Srbije za vrijeme Austro-Ugarske i Kraljevine SHS osnivana kao podružnice HFD-a (u Karlovcu, Osijeku, Sisku, Varaždinu, Slavonskom Brodu, te u Ljubljani, Beogradu, Sarajevu, Zemunu, Subotici, Novom Sadu, Mostaru, Tuzli, Bihaću, Banjoj Luci). Hrvatsko filatelističko društvo je prije Prvog svjetskog rata imalo oko 800 članova pa je tako bilo dovoljno snažno i sposobno da organizira za to doba zahtjevnu međunarodnu filatelističku izložbu. Ove godine navršava se stota obljetnica održavanja prve hrvatske filatelističke izložbe. Ovaj događaj odvijao se od 1. do 12. rujna 1907. u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Cilj izložbe je, prema napisu u Obzoru, bio sljedeći: «...želimo prigodom ove naše prve hrvatske filatelističke izložbe da diljem svieta prikažemo hrvatski naš narod narodom kulturno, povjestno i politički samostalnim, domovinu našu po Bogu obdarenu prirodnim krasotama i prirodnim blagom, bieli naš Zagreb glavom i priestolnicom svih Hrvata.» Izložbu je otvorio zagrebački gradonačelnik dr. Milan Amruš u nazočnosti gotovo cjelokupne banske vlasti toga vremena. Kako piše u ondašnjim Novostima: «Gradonačelnik dr. Milan Amruš u lijepom je umnom govoru razložio cilj izložbe. Mi imademo prvu hrv. Filatelističku izložbu i za nestručnjake. Veseli ga napose što je društvo oduševilo našu mladež za ovu izložbu, (...) kojom si je društvo osvjetlalo lice ne samo pred hrvatskim narodom, nego takodjer i pred čitavim svijetom.» Na izložbi su bile prikazane marke iz cijelog svijeta, među kojima mnoge i tada vrlo rijetke i velikih vrijednosti. Izložba je bila podijeljena u pet dijelova: 1. zbirke članova društva; 2. tabele HFD-a; 3. zbirke mladeži; 4. filatelistički pribor – trgovci; 5. razglednice i bakrorezi. Podaci o izlagačima otkrivaju da su na ovoj izložbi kao filatelisti sudjelovala brojna poznata imena, od Mije pl. Philippovića, osnivača zagrebačkoga zoološkog vrta, slikara Menci Klementa Crnčića, kompozitora Krešimira Baranovića, arhitekta Dragutina Iblera ili dr. Artura Gavazzija. Posjet izložbi bio je više nego izvrstan tako da je trajanje izložbe produženo za tri dana. Austrougarski tisak, ali i onaj cijeloga svijeta naširoko je pisao o toj izložbi ocjenjujući je važnim društvenim događajem toga doba. «Filatelisti za nefilateliste», glasio je moto izložbe, a o njezinu uspjehu i pobuđenoj pozornosti svekolikog pučanstva govore brojni članci iz hrvatskih i stranih novina koji su vrijedan dokument arhiva HFD-a u albumu s više od 160 kronološki složenih izrezaka. Ova prva hrvatska filatelistička izložba bila je u mnogočemu znamenita, ne zbog puke činjenice da je to bila prva izložba takve vrste u nas, nego zato što je u pravom smislu to bila hrvatska izložba, što dokazuju problemi organizatora s vlastima glede odobrenja sadržaja izložbene medalje i tom prigodom izdanih naljepnica. Tako je na aversu izložbene medalje lik žene s globusom, a na reversu Umjetnički paviljon i četiri grba – povijesni trojedne Kraljevine Hrvatske sa Zvonimirovom krunom, grada Zagreba te grbovi znanosti i umjetnosti. Na naljepnicama, izdanim u obliku poštanske marke, prikazan je alegorijski lik Croatije, kojoj dječačić u ruke polaže album s markama. Treba spomenuti kako je ova izložba prethodnica niza velikih filatelističkih izložbi u Hrvatskoj od kojih ističemo JUFIZ III., održanu od 20. do 25. svibnja 1956., jedinu filatelističku izložbu pod pokroviteljstvom FIP-a, te ALPEADRIAPHILA 2004, održanu u Zagrebu od 10. do 12. rujna 2004. pod pokroviteljstvom FEPA-e, kao i prvu nacionalnu filatelističku izložbu u Republici Hrvatskoj CROATIA PHILA ’93, održanu od 1. do 15. rujna 1993. U posljednje vrijeme hrvatski filatelisti osvajaju na svjetskim i međunarodnim izložbama brojne medalje, a samo u 2006. čak ih je 76 različitog sjaja, od zlatnih do brončanih. Inače, svake godine u Hrvatskoj organizira se niz promidžbenih filatelističkih izložbi te redovito natjecateljske nacionalne izložbe, nacionalne izložbe mladeži u Šibeniku, svake druge godine nacionalne jednovitrinske izložbe u Novskoj, kao i regionalne izložbe Slavonijafila i Jadranski filatelistički susreti. Ivan Librić