HRVATSKI SPORT - KREŠIMIR ĆOSIĆ

Motiv: ”Ćosićev skok” Hrvatska košarkaška legenda Krešimir Ćosić obilježio je ovaj sport kao igrač i trener, ali prije svega kao čovjek. Uvijek nasmijan i optimističan, na terenu i izvan njega promijenio je iz temelja svijet košarke Do njegove pojave ”centre” smo doživljavali kao divove koji se slijepo drže koša, nespretno trče i kontroliraju loptu poput vrućeg krumpira. Poslije Kreše više nije izgledalo isto. Bio je skakač, strijelac, asistent, sve što je trebalo; košarkaš koji je radio i mislio za druge. Rođen je u Zagrebu, 26. studenoga 1948., ali je svoje prve košarkaške korake napravio u Zadru. Već sa 17 godina osvojio je, sa ”Zadrom”, prvi naslov prvaka države, a ponovio je to 1967. i 1968. Već tada počela je kružiti priča o «malom, velikom iz Zadra» koji može sve s loptom. 6. kolovoza 1967. postavio je i rekord u broju koševa koji je kasnije srušio još jedan velikan - Dražen Petrović. Na utakmici Zadar – BSK Ćosić je postigao 61 koš. Već kao 20-godišnjak izborio je mjesto u reprezentaciji bivše Jugoslavije s kojom je osvojio srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u Meksiku. Iako su Zadar i Kalelarga bili njegova velika ljubav, tražio je nove izazove. Sljedeći, vrlo važan korak u njegovoj karijeri bio je odlazak na studij u SAD i to na Sveučilište Brigham Young University u Provu (Utah). Krešimir Ćosić bio je prvi Europljanin koji je promijenio svijet američke košarke. Stoga i ne čudi što je tek kao treći strani igrač izabran u košarkaški «Hall of Fame», kuću slavnih u Springfieldu, Massachusetts. S prosjekom od 22 koša po utakmici i 13 skokova doveo je svoju sveučilišnu ekipu dva puta u finale WAC (Western Athletic Conference) i tri puta igrao u All- Star sveučilišnoj utakmici. Tražili su ga profesionalni klubovi, a Los Angeles Lakersi izabrali su ga kao prvi «pick» na draftu. No, Krešo nije izabrao put profesionalca, vratio se u Europu i ostvario impresivnu karijeru. Nije bilo nijednog trofeja u reprezentativnoj i klupskoj konkurenciji koji Ćosić nije osvojio. Nakon Meksika igrao je na Olimpijskim Igrama u Münchenu 1972. godine, uzeo srebro u Montrealu 1976. i onda, kao krunu karijere, osvojio zlato u Moskvi 1980. godine, nakon pobjede u finalnoj utakmici protiv Italije 86:77. Bio je kapetan te ekipe u kojoj su igrala još petorica hrvatskih igrača. Legendarni je Krešo zabilježio rekordna 303 nastupa za reprezentaciju bivše Jugoslavije. U riznici odličja ima i dva zlata sa Svjetskih prvenstava u Ljubljani 1970 i Manili 1978 te jedno srebro iz Portorika 1974. Nastupio je na čak 9 europskih prvenstava sa kojih je odnio tri zlatne, dvije srebrne i jednu brončanu medalju. Ne zaboravlja se trofejna generacija koja je uzela tri uzastopna europska zlata u razdoblju od 1973 do 1977. Stoga ne čudi podatak da je 7 godina uzastopno biran u idealnu momčad Europe. Nije uzalud jedan njegov suigrač rekao: ”Kad ne znaš što bi s loptom, daj je Kreši. On će već sigurno nešto smisliti !” U svakom klubu u kojem je igrao, dao je svoj ogromni doprinos, ne samo kao igrač već i kao prijatelj, pedagog i čovjek. Sa Zadrom je ukupno osvojio rekordnih 5 naslova prvaka bivše Jugoslavije. Dvije sezone igrao je u Bologni (Italija) gdje je sa Sinudyneom 1979. i 1980. bio prvak Italije. Nakon toga ponovno se vratio u domovinu i svojim iskustvom pomogao zagrebačkoj Ciboni u osvajanju prvog naslova prvaka 1982. Iste godine u Bruxellesu s ”cibosima” osvaja Kup pobjednika kupova. Još za igračkih dana pokazivao je sklonost trenerskom poslu, a nakon završetka 20-godišnje igračke karijere sjeo je na vruću trenersku klupu. Reprezentaciju je preuzeo već dvije godine nakon završetka igračke karijere. U trogodišnjem ciklusu osvojio je dvije brončane medalje na Svjetskom prvenstvu u Madridu 1986. i Europskom u Ateni, godinu dana kasnije. Kao trener vjerovao je mladima i afirmirao niz do tada nepoznatih igrača koji će krajem 80-tih postati svjetski prvaci Na političkom planu Krešimir Ćosić bio je borac za samostalnu hrvatsku državu. Svojim sportskim i političkim vezama u Americi, neumorno je radio u hrvatskom veleposlanstvu u Washingtonu i pridonio je da istina o Hrvatskoj prodre i do ovog dijela svijeta. Nažalost, smrt ga je prerano uzela. Nakon kratke i teške bolesti umro je u Baltimoreu u 47. godini života. 25. svibnja obilježit ćemo 10 obljetnicu otkako nas je zauvijek napustio čovjek koga smo svi voljeli. Od 1998. godine njemu u čast, hrvatski košarkaški kup nosi slavno ime Krešimira Ćosića. Zadar je ubrzo dobio i ulicu Krešimira Ćosića, a 4. travnja 2002., ispred košarkaške dvorane Jazine, otkriven je i njegov spomenik. Na taj simboličan način, Zadar i Hrvatska odužili su se Krešimiru Ćosiću, velikom sportašu i još većem čovjeku.