KULE I UTVRDE - UTVRDA GRIPE

TVRĐAVA GRIPE Povijest gradnje splitskih baroknih bedema zvjezdolika oblika, s pet utvrđenih bastiona ispunjenih zemljom vezuje se uz imena nekolicine mletačkih vojnih inženjera. Zahvaljujući vojnim crtačima i inženjerima koji su s posebnom preciznošću izradili projekte ili snimke stanja splitskih fortifikacija, te sačuvanim planovima grada iz 17., 18., i 19. stoljeća, možemo rekonstruirati slijed gradnje i izgled splitskih utvrda kao i sve značajnije oblikovne i sadržajne promjene koje su ih zadesile. Ideja o utvrdi s bastionima ispunjemin zemljom prvi se put javlja tridesetih godina 17. stoljeća, kada se u izvješću providura Antonija Pisanija i francuskog inženjera Antoina de Villea o stanju splitskih zidina kaže se da se grad neće moći obraniti od jačeg napada ako se ne podigne jedna takva utvrda s pet bastiona. Projekt splitskih fortifikacija izradio je inženjer Alessandro Magli. Prema njegovu nacrtu obrana grada usavršava se gradnjom dugačkih zakrivenih putova (strade coperte) ispred postojećih gradskih zidina. Gradnja prema Maglievu projektu započinje 1656. godine, ali su za njegova vremena podignuta samo dva bastiona i jedno zidno platno (cortina). Može se pretpostaviti da je Magli također autor projekta za splitsku utvrdu Bačvice (Boticelle) na istočnom ulazu u splitsku luku. Obje su utvrde primjer izdvojenih utvrđenja s bastionima koje se, kao i splitski bedemi, vezuju uz Vaubanov sustav fortifikacija. Uloga ovih utvrđenja bila je da s istočne strane brane grad. Utvrdu Gripe nastavio je graditi Camillo Gonzaga početkom 1657. godine. Osim toga, započeo je i izgradnju tvrđave Bačvice, te su se obje utvrde već nakon nekoliko mjeseci iste godine mogle koristiti u obrani grada i izdržati turske napade. Utvrda Gripe konačno je dovršena 1660. godine, iako nikada nije dobila svoj sjeverozapadni bastion, koji je prikazan na idealiziranom planu mletačkog kartografa Vincenza Coronellija, datiranog u 1657. godinu. Konačni će izgled splitskih baroknih utvrda odrediti projekt Innocentija Contija. Kako svjedoče mnoge karte, barokno utvrđenje Splita projektirano je kao dio idealnog sedmerokuta, koji se lepezasto, s bastionima na vrhu, širi oko grada. Gradnja je započeta 1661. g podizanjem središnjeg sjevernog bastiona Cornaro, a završena 1668. g. kada je podignut sjeverozapadni bastion Priuli.