KULE I UTVRDE - SLAVONSKI BROD

Marke su tiskane u arcima od 20, a izdana je i omotnica prvog dana (FDC). SLAVONSKI BROD Brod je od svoga nastanka bio strateški važan položaj, kontrolirajući jedan od starih prijelaza rijeke Save. Najnovija arheološka istraživanja upućuju na utvrđenja i u antičko doba. No, svi slojevi starijih razdoblja tek su arheološka baština, većim dijelom još neistražena, s obzirom na višekratna razaranja utvrđenog mjesta tijekom stoljeća. Tek novije doba, nakon definitivnog oslobođenja od Turaka 1691. godine, donosi danas cjelovitije spoznaje o utvrdama koje su ga opasavale. Kao što to bijaše oduvijek, mjesto Brod bilo je i u doba turskih osvajanja na značajnom strateškom položaju kontroliravši granični prijelaz prema Turskoj i povezujući glavne trgovačke puteve. No tek nakon definitivnog oslobođenja od Turaka 1691. godine, počinje novo, ozbiljnije utvrđenje grada, po projektu Kaisersfelda, graditelja koji istovremeno utvrđuje Osijek. Uz stari srednjovjekovno-turski kaštel na lijevoj obali grade se izduljeni bedemi i pravilna utvrda s bastionima. Na savskom otoku grade se dvije kule, a s druge strane Save utvrda s kulama. Samo je naselje pravokutnog oblika imalo utvrdu s bastionima. Sljedeće razdoblje u utvrđivanju Broda započinje 1715. godine kada Austrija počinje graditi novu veliku Carsku i kraljevsku slavonsku pograničnu tvrđavu Brod na rijeci Savi. Prihvaćen je projekt graditeljaWillera koji je predviđao kvadratnu utvrdu s tri velika ravelina i rogom, te prostranim šiljastim bastionima na koje su vodile rampe, a između su stajale barutane. U tlocrtnom smislu to je značilo pravilan zvjezdoliki oblik tvrđave. Istovremeno s tvrđavom gradile su se i vojarne za smještaj 4000 vojnika i 150 topova, te sve ostale potrebne zgrade. Izvorni Willerov projekt doživio je tijekom gradnje nekoliko izmjena iz praktičnih razloga. Poglavito je niz primjedbi stavio graditelj N. Doxat Demoret koji boravi u Brodu od 1726. do 1731. Izgradnja je u potpunosti završena oko 1784. godine kada je izgrađen i veliki kavalir koji je obuhvaćao tri strane unutrašnjeg prostora tvrđave. Već tijekom gradnje, od 1735. u tvrđavi je sijelo brodske kapetanije, a od 1747. pukovnije. Grad Brod razvio se izvan tvrđave. Manje adaptacije i dogradnje vršile su se tijekom 19. i 20. stoljeća, no to nije zaustavilo postupno propadanje i urušavanje utvrde. Primjerice, na “glasijama” je J. Fohmann zasadio drveće već početkom 19. sotljeća. Preko ostataka poravnatih vanjskih elemanata tvrđave izgrađene su kasnije ceste i suvremene građevine. U danjašnje vrijeme u tijeku je velika restauracija kojoj je cilj obnoviti ovo jedinstveno barokno zdanje koje svojim oblikom i funkcionalnošću predstavlja monumentalni primjer fortifikacijske arhitekture 18. stoljeća u Hrvatskoj.