SVJETSKI SKUP O INFORMACIJSKOM DRUŠTVU

Motiv: integrirani krugovi sa znakom "at" adrese elektroničke pošte Pravo na informaciju jedno je od osnovnih ljudskih prava. Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenjih naroda, kao jednu od ključnih ulogu UN-a ističe upravo kontinuirani rad na unapređivanju prava pristupa informacijama, kao i prava na omogućavanje razmjene znanja o modernim komunikacijskim tehnologijama. Imajući u vidu važnost informacija i komunikacija u društvu, Međunarodna telekomunikacijska unija je inicirala organiziranje skupa o informacijama na svjetskoj razini. Budući da je pošta najstariji oblik i način prijenosa vijesti (informacija) ovoj se inicijativi pridružila i Svjetska poštanska unija. Održavanje skupa podijeljeno je u dva dijela. Na prvom, «Svjetskom skupu o informacijama u društvu», održanom od 10. do 12. prosinca 2003. godine u Ženevi, usvojena je «Deklaracija o civilnom društvu» u kojoj je istaknut zahtjev sudionika za informacijskim društvom koje će biti prvenstveno prilagođeno potrebama ljudi. Drugi će se skup održati u Tunisu od 16. do 18. studenog 2005. godine. Poštanske usluge povezuju ljude i podižu kvalitetu njihovog života gotovo 5000 godina. S obzirom na vodeću ulogu na unapređivanju poštanskih usluga među svojim članicama, Svjetska poštanska unija (UPU) jedan je od organizatora ovih skupova. Uostalom, uspostavljanje i razvoj komunikacije među ljudima, temeljeni na uspješnom i nesmetanom obavljanju poštanskih usluga, jedan je od osnovnih zadataka Unije. Poštanski nacionalni operatori koje su vlade njihovih država ovlastile za pružanje univerzalnih poštanskih usluga na cjelokupnom teritoriju, zauzimaju važno mjesto u prijenosu informacija, ali i svjetskoj ekonomiji. Iako suvremene informatičke tehnologije omogućuju brzo i efikasno informiranje i komuniciranje, one, nažalost, nisu svim ljudima jednako dostupne. Premda se upotreba Interneta širi, za većinu svjetskog stanovništva ta je mreža svih mreža još uvijek misterij. Naime, statistike pokazuju da od 500 milijuna korisnika Interneta njih 80 posto su stanovnici razvijenih država. Dva od pet stanovnika razvijenih država ima pristup Internetu, dok je taj omjer u državama u razvoju – 1:50. I premda smo suvremenici virtualne revolucije, milijunima ljudi u svijetu poštanske su usluge još uvijek jedina i isključiva mogućnost za ostvarenje komunikacije i dobivanje informacija. Premda će prijenos poštanskih pošiljaka još dugo ostati temelj poštanskog poslovanja, svjetske su poštanske uprave spoznale prednosti novih informatičkih i komunikacijskih tehnologija. Kako u unapređenju tradicionalnih poštanskih usluga, tako i uspostavljanju novih usluga u koje su uključene nove informatičke tehnologije. Jedna od njih je i, primjerice, hibridna pošta koja kombinira elektronički prijenos i klasično, fizičko uručenje pošiljke. Isto tako, globalna poštanska infrastrukura, putem svojih oko 700.000 poštanskih ureda u svijetu, omogućava da brzi razvoj novih informatičkih tehnologija bude pristupačan i onima u najudaljenijim područjima. Usvajanje novih tehnologija omogućilo je poštanskim operatorima ne samo unapređivanje klasičnih poštanskih usluga i njihovu prilagodbu zahtjevima korisnika, već i uvođenje potpuno novih elektroničkih usluga - financije, e-trgovina, e-vlada, tele-kiosk... koje su time postale dostupne i onima kojima bi, zbog siromaštva i(li) izoliranosti, bile nedostupne. Moderna informacijska i komunikacijska tehnologija predstavlja ogromni potencijal koji će snažno utjecati na promjenu načina života te na različite sfere društva. Međutim, nove tehnologije ne predstavljaju «čudotvoran lijek» za sve informacijske i komunikacijske «bolesti» u svijetu. Poštanska infrastrukturna mreža ovdje je nužnost bez koje se ne može. Imajući to u vidu, na klasične poštanske usluge ne treba gledati kao na «usluge na zalazu». Naprotiv, one će i ubuduće imati značajni udjel u svjetskoj ekonomiji i svjetskom informacijskom društvu, omogućavajući slanje i primanje informacija (pošiljaka) iz bilo kojeg mjesta u bilo koje mjesto u svijetu.