PRIRODNE LJEPOTE HRVATSKE, SLAVONIJA

Zlatna povijest žitnih polja i hrastovih šuma Slavonija, s Baranjom i hrvatskim dijelom Srijema, oblikuje istočnu Hrvatsku, veliku, tradicionalnu, poljoprivredno i kulturno bogatu regiju. Iako se u novom tisućljeću suočava s mnogim izazovima, Slavonija je zadržala titulu hrvatske žitnice i kraja u kojem je priroda obilno darivala ljude. Zlatna žitna polja često su u Slavoniju privlačila ljude iz škrtih, mnogo siromašnijih krajeva, ali i ljude snažne poduzetnosti kao opreke ponekad u zlato uljuljanim slavonskim bekrijama. I opjevane šume slavonskoga hrasta, iako su ih tuđini nemilice iskorištavali, i dalje su tu, a slavonski je hrast jedno od najplemenitijih stabala koje svijet poznaje. Uvijek s Hrvatskom u srcu, na udaru ljutih neprijatelja sve do nedavnih vremena, Slavonci danas rade na poljima, ali i u najsuvremenijoj tehnologiji, često kroz startupove svojih nadahnutih inovatora. Turistu i svakom namjerniku pokazat će žitna polja, šume, rijeke i jezera, ali i brda, gotovo tisuću metara visoka, u njezinu zapadnom dijelu. A s priredbama Zlatne žice Slavonije, Vinkovačke jeseni, Đakovački vezovi i brojnim drugima, Slavonci se diče bogatom kulturnom baštinom i slikovitim običajima. Na granici Slavonije i Baranje je Park prirode Kopački rit, a u zapadnoj Slavoniji Park prirode Papuk. Prvi, u kutu između Dunava i Drave, pun je jezera, kanala, bara, šuma, livada i tršćaka i jedno od najbolje očuvanih poplavnih područja Europe. Najvrjedniji dio ipak je zoološki rezervat s jelenom, mnoštvom ptica močvarica i orlom štekavcem, simbolom Parka. Šumoviti i brdoviti Papuk ima pak golemu geološku, biološku i kulturnu raznolikost. Ondje je i Geopark Papuk, prvi hrvatski geopark čiji lokaliteti poput Rupnice ili Geoinfo centra u Voćinu kazuju priču o planetu Zemlji staru 600 milijuna godina. Hrvoje Dečak, mag. nov.