Šifra: 332417
Artikl je dostupan
Mala zaliha
Cijena: 1,99 €
Broj: | 1150 |
---|---|
Vrijednost: | 15,00 kn |
Dizajn: | Orsat Franković, dizajner iz Zagreba |
Fotografija: | Ivo Pervan |
Veličina: | 29,82 x 35,50 mm |
Papir: | bijeli, 102 g, gumirani |
---|---|
Zupčanje: | češljasto, 14 |
Tisak: | višebojni ofset |
Tiskara: | AKD d.o.o., Zagreb |
Datum izdanja: | 28.6.2018. |
Naklada: | 250.000 |
Bratina pokraj Pisarovine središte je nekadašnjega niza zaselaka južno od Zagreba, a danas je naziv jednog naselja. To je uglavnom nizinsko područje poznato po ostatcima nekadašnje drvene arhitekture i kućama pokrivenim slamom (šopom).
Bratina pokraj Pisarovine središte je nekadašnjega niza zaselaka južno od Zagreba, a danas je naziv jednog naselja. To je uglavnom nizinsko područje poznato po ostatcima nekadašnje drvene arhitekture i kućama pokrivenim slamom (šopom). Do 1848. seljaci s područja Bratine bili su kmetovi na posjedu plemićke obitelji Erdödy. Običaji i materijalna kultura ovoga kraja slični su onima seljaka plemenitaša u Posavini i Pokuplju. Nošnja pripada kupinečko-bratinskoj varijanti panonskoga tipa.
Ženska se nošnja sastoji od triju osnovnih dijelova izrađenih od lanenoga tkanja: rubače (suknje prišivene na prsluk), bluze zvane oplećak i zastora (pregače). Platno za odjeću ukrašeno je tijekom tkanja osebujnim stiliziranim i geometriziranim cvjetnim motivima u bojama. Temeljna boja ukrasa, različiti tonovi crvene boje, crna i bijela, njihova kombinacija ili odsutnost označavaju društvenu, dobnu i stalešku pripadnost. Stalešku i dobnu pripadnost označavalo je i žensko oglavlje. U nekim područjima panonske Hrvatske djevojačka parta označavala je doraslost do udaje. U Bratini je znak djevojaštva bila kosa upletena u dvije pletenice straga i dignute oko glave. Sprijeda je glava pokrivena partom, uskom i mekanom ukrasnom trakom koja se stavljala na kosu od uha do uha.
Bratinska parta ukrašena je našivenim višebojnim staklenim zrnjem vješto složenim u raznolike cvjetne motive. Posebno je bogato višeslojno oglavlje udane žene čija se gornja kapica veže nisko na zatiljku pa se za svečane prigode ukrašava bogatim nakitom različitih oblika i ukrasnim vrpcama ukrašenim staklenim zrnjem. U Bratini žene nisu kupovale gotov nakit, nego su nabavljale staklena zrnca uglavnom srednjoeuropske proizvodnje kako bi same vješto izvezle uzorke staklenim zrncima na vrpce za oglavlja i nanizale ogrlice prema tradicijskim uzorcima.
Dr. sc. Tihana Petrović Leš
Filozofski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu