SPORT ZLATNA PIRUETA 2017

Međunarodno klizačko prvenstvo Zagreba „50. Zlatna pirueta Zagreba“ 2017. Početak klizanja u našem gradu ne može se označiti datumom, ali klizalo se od davnina na zamrznutim maksimirskim jezerima, savskim rukavcima, u privatnim dvorištima. Klizanje je bilo prihvaćeni dio zabavnog društvenog života Zagreba. Prvi klizački klub (još ne društvo!) osnovan je u Zagrebu 15. studenog 1874., koji uređuje prvo klizalište na prostoru današnjeg Mažuranićeva trga. I već na Badnjak, 24. prosinca 1874. priređena je prva javna klizačka večer. A kroničari su zabilježili da je to bio službeni početak organiziranoga klizanja u Zagrebu. Klizački poslenici trezveno su obavijestili i javnost i vlast: „Imamo klizalište i klizače, sada je na redu umjetni led!“ No na njega se čekalo od 1874. do 1961. godine. Klizanje je opstalo i u tih 87 godina čekanja: 21. studenog 1961. zagrebački gradonačelnik Veco Holjevac otvorio je u Zagrebu na Šalati prvo klizalište s umjetnim ledom. Tada je položen kamen-temeljac sportskom klizanju. Članovi klubova Medveščaka i Mladosti, nekadašnji klizači i klizački djelatnici, okupili su na Šalati djevojčice i dječake i počeli sa sustavnim treningom. Od 1963. do 1965. organizirali su na Šalati ekshibicije vrhunskih europskih klizača. Odrasli su bili iznenađeni i oduševljeni, a mladi su prihvatili izazov i upisivali se u klizačke klubove. Mladi klizači napredovali su brzo za postupni izlazak na svjetsku scenu. Nastupima u međunarodnoj konkurenciji 1965. i 1966. održani su uzvratni međugradski dvoboji Zagreba i Sofije. Ti gradski dvoboji uspjeli su i organizacijski i natjecateljski. Reakcija na to bila je odluka da se organizira 1. međunarodno klizačko prvenstvo grada Zagreba., koje se održavalo od 8. do 10. prosinca 1967. godine. Na njemu su sudjelovali klizači Austrije, Bugarske, Čehoslovačke, Mađarske i Rumunjske te domaći klizači Dunja Vujčič, Bojan Lipovščak i Zoran Matas. Natjecanje je prvi put izravno prenosila zagrebačka televizija što čini do današnjih dana. Uzorna organizacija prvenstva i njegova provedba odjeknule su Europom. U stručnim se krugovima posebno isticala zasluga Zlatne piruete što je postavila neka pravila i obveze za ovakve priredbe koje su slijedile primjer Zagreba. Zagrebački klizači ušli su pod krov Zimske dvorane 1972. godine. Budući da je Zagreb dobio priznanje da 1974. organizacijom Prvenstva Europe obilježi stoljeće organiziranoga klizanja, na Zlatnu piruetu 1973. svoje najbolje klizače poslala je čak 21 zemlja. A izravni TV prijenos natjecanja – naš prvi prijenos u boji – gledala je cijela Europa. Godine 1992. svečano je obilježena 25. obljetnica Zlatne piruete Zagreba pod pokroviteljstvom Sabora Republike Hrvatske. Bilo bi neoprostivo ne ponoviti riječi čestitke tadašnjeg predsjednika Međunarodnoga klizačkog saveza Olafa Poulsena: „U ime Međunarodnog klizačkog saveza želim izraziti divljenje zbog organizacije Zlatne piruete 25 puta. To natjecanje je godinama veoma važno za razvoj umjetničkog klizanja širom svijeta. Većina vrhunskih klizača svijeta započela je karijeru u Zagrebu i to je postala tradicija za klizačku obitelj. Čestitam Zagrebu i Organizacijskom odboru na čelu s predsjednikom Radovanom Lipovščakom na tom jubileju i nadam se da će se to važno natjecanje organizirati i u budućnosti.“ I danas, 25 godina poslije, mogli bismo ponoviti ovu čestitku, samo bismo morali dodati mnogo toga što se postiglo u daljnjih 25 godina. Milka Babović, sportska novinarka