SVJETIONICI 2014. - PALAGRUŽA

Palagruža
 
 
Palagruški arhipelag najudaljeniji je dio teritorijalnoga kopna Republike Hrvatske te je važan orijentir u plovidbi iz Otranta prema jadranskim lukama. O značenju plovidbenog puta koji prolazi ovim koridorom svjedoče ostatci mnogih brodova u podmorju i pod hridima Arhipelaga. Palagruški arhipelag sastoji se od dva veća otoka – Velike i Male Palagruže – tri otočića (Kamik od tramuntane, Kamik od oštra i Galijula) te petnaestak hridi (Pupak, Volići, Gaće, Baba, Cufi i dr.). Velika Palagruža, s vrhom na 87 metara nadmorske visine i površinom od 29 hektara, najviši je i najveći otok Arhipelaga. Sedimentne stijene Arhipelaga nastale su taloženjem, a starosti su 135 milijuna godina. Ostatci su to nekadašnjega staroga kopna povezanog s Garganom, Tremitima, Sušcem, Lastovom i Mljetom.
Na plovidbenim kartama Arhipelag je ucrtan u 14. stoljeću. Palagruža je udaljena 52 kilometra od Apeninskog poluotoka. Tek 9 kilometara kraća udaljenost do najbližega hrvatskog otoka, Sušca, Palagruži je osigurala hrvatski suverenitet. Ribom bogato područje i danas privlači ribarske družine s Visa, Lastova i Hvara. Zabilježen je i posjet pape Aleksandra III., koji se ondje iskrcao 1177. godine na putu za Veneciju. Večera mu je poslužena na zaravni Male Palagruže, koja se danas naziva Papina njiva.
U vrijeme gradnje svjetionika 1875. godine otkriveni su prvi arheološki nalazi koji upućuju na naseljenost Palagruže još u neolitiku. Gradnja svjetionika trajala je dvije godine, a gradilo ga je stotinjak radnika. Svjetlo dometa 25 nautičkih milja uključeno je prvi put 1876. godine. U akvatoriju Palagruže vođene su mnoge pomorske bitke. U jednoj je u ljeto 1915. godine austrijska mornarica oštetila svjetionik, a obnovila ga je Italija prema izvornim nacrtima 1923. godine.
Svjetioničarska zgrada na Palagruži najveći je takav objekt na istočnom dijelu Jadrana. Svaka etaža ima dvjestotinjak četvornih metara. U prostranom prizemlju su radne i pomoćne prostorije svjetioničara, a na katu dva turistička apartmana. Svjetlo rotira na 110 metara nadmorske visine. Voda se dovozi s kopna jer su padaline na Palagruži rijetke.

prof. dr. sc. Neven Šerić