Šifra: 324590 Artikl je dostupan
Cijena: 0,77 €
Broj: | 956 |
---|---|
Vrijednost: | 5,80 kn |
Dizajn: | Orsat Franković, dizajner iz Zagreba |
Fotografija: | Andrija Carli |
Veličina: | 48,28 x 29,82 mm |
Papir: | bijeli, 102 g, gumirani |
---|---|
Zupčanje: | češljasto, 14 |
Tisak: | višebojni ofset |
Tiskara: | Zrinski d.d., Čakovec |
Datum izdanja: | 30.5.2014. |
Naklada: | 100.000 |
Svjetionik Struga je od svoje gradnje 1839. godine prepoznatljiv po 20 metara visokoj kamenoj kuli valjkastog oblika. Svjetlo u kuli rotira na nadmorskoj visini od 104 metra, a svjetionik je jedan od glavnih orijentira u plovidbi otvorenim morem ovog dijela Jadrana
Struga
Na Lastovu, otoku udaljenom pedesetak nautičkih milja od Splita, samo je jedan svjetionik – Struga. Austrougarski projektanti lokaciju svjetionika pronašli su na središnjem dijelu južne obale otoka, na najvišoj točki rta Struga. Svjetionik svojim svjetlosnim snopom noću obilježava jedino sigurno zaklonište na južnoj obali otoka, uvalu Skrivena luka, u dnu zaljeva u zaleđu Struge. Svjetionik Struga je od svoje gradnje 1839. godine prepoznatljiv po 20 metara visokoj kamenoj kuli valjkastog oblika. Svjetlo u kuli rotira na nadmorskoj visini od 104 metra, a svjetionik je jedan od glavnih orijentira u plovidbi otvorenim morem ovog dijela Jadrana.
Svjetionik je cestovno povezan s glavnom otočnom lukom Ubli. Svjetioničarska zgrada je prostrana prizemnica površine 222 četvorna metra. Svjetlosni uređaj je automatiziran devedesetih godina 20. stoljeća, a 2002. godine zgrada je potpuno obnovljena i u njoj su uređena četiri turistička apartmana. Svjetionik je danas spojen na otočnu električnu mrežu, a stara cisterna u kojoj se sakuplja kišnica osigurava pitku i higijensku vodu obitelji svjetioničara i turistima koji ondje borave i nekoliko mjeseci godišnje. Litica pod svjetionikom visoka je osamdesetak metara te se nastavlja u podmorju ponirući osamdesetak metara u plavetnilo. Specifičnost ovoga jadranskog svjetionika jest i činjenica što je riječ o jedinom objektu sigurnosti plovidbe o kojem se čitavo jedno stoljeće brinu svjetioničari iz iste obitelji – Kvinta – djed, a potom i otac danas službujućeg svjetioničara, Jurice Kvinte.
U tami podmorskog bezdana pod liticom sa svjetionikom ulovljene su mnoge velike ribe i rakovi. Atraktivni podmorski zidovi ispresijecani su mnoštvom procjepa i špilja koje krase naseobine jadranskih crvenih koralja. Pod ovom liticom izvučena je koraljna grana teška 45 kilograma, a na istom mjestu ulovljen je najveći rak u Jadranu, hlap težak 18 kilograma.
prof. dr. sc. Neven Šerić