SVJETIONICI 2014. - SUŠAC

Sušac
 
 
Pučinski otok Sušac udaljen je od otoka Hvara 23, a od Lastova 13 nautičkih milja. Za vjetrovita vremena otok je potpuno odsječen od svijeta. Domet svjetlosnog snopa svjetionika je 24 nautičke milje, a zbog važnosti objekta u nacionalnom sustavu sigurnosti plovidbe postavljeno je i rezervno svjetlo dometa 12 nautičkih milja, koje se uključuje u slučaju isključenja glavnog svjetla. Svjetionik je automatiziran, a dvočlana posada smjenjuje se koncem mjeseca.
Otok Sušac površine je šest četvornih kilometara. Južne, ponegdje nepristupačne obale strmo poniru u plavetnilo. Prirodni otočni fenomen je morsko jezero na sjeveroistočnom dijelu skriveno iza obalne litice. S morem je povezano uskim podvodnim prolazom desetak metara ispod površine. Na otoku su ostatci nekadašnjeg naselja u kojem je živjelo dvjestotinjak stanovnika. O civilizaciji svjedoče i ostatci dviju crkvica od kojih jedna potječe iz 4. stoljeća.
Otok se pruža u smjeru sjever – jug. Suprotni krajevi otoka završavaju uzvisinama u središnjem dijelu spojenim niskim otočnim hrptom. Sjevernim dijelom otoka dominira 239 metara visok vrh. Na južnome otočnom vrhu je velebna zgrada svjetionika. Kada se silueta otoka uoči na horizontu, niski otočni hrbat stvara dojam da su tu dva, a ne jedan otok. Takva optička varka je nekada, prije gradnje svjetionika, moreplovce često dovodila u zabludu, te su okretali pramce svojih brodova u drugom smjeru uvjereni kako su odlutali s planiranoga plovnog puta.
Svjetionik je sagrađen 1878. godine na zaravni 80 metara nad morem. Svjetioničarska zgrada, kamena katnica s kulom u središnjem dijelu, ubraja se među veće na Jadranu. S istočne strane svjetionik je opasan starom zidinom. Svjetioničari borave u prizemlju, a na katu su dva turistička apartmana. Godišnje padaline na Sušcu iznose desetak do dvadesetak litara po četvornom metru, pa su cisternu oduvijek dopunjavali vodonosci. Modre dubine, neposredno pod liticom na kojoj je svjetionik, roniocima su oduvijek bile izazov. O nekima koji su zauvijek ostali u plavetnilu svjedoči kamena spomen-ploča uklesana u hridima rta Triščavac, sjeveroistočno od svjetionika.
 
 
prof. dr. sc. Neven Šerić