SVJETIONICI 2015. - GLAVAT

Glavat

Svjetlo svjetionika Glavata dometom od 22 nautičke milje obilježava istočni rub Lastovskog arhipelaga. U okruženju istoimenog otočića ima dvadesetak otočića, hridi i pličina zbog čega je Austro-Ugarska ondje i sagradila svjetionik. Od obale Lastova otočić je udaljen devet, a dvanaest nautičkih milja od Korčule. Istočno, do Mljeta je osam nautičkih milja plovidbe. Glavat je najviši u okolnom arhipelagu Vrhovnjaka, a i konfiguracijom je bio pogodan za svjetionik. Godine 1884. sagrađen je na najvišem otočnom platou, 22 metra nad morem. Svjetlo u kuli rotira 45 metara visoko nad morem. U periodu Austro-Ugarske svjetioničarska zgrada korištena je i za smještaj manje vojne predstraže. Zgrada je danas potpuno obnovljena prema izvornim nacrtima. U prizemlju su radne prostorije svjetioničara, na katu stambeni prostor, a u potkrovlju su pomoćne prostorije. Dvjesto dvadeset četvornih metara stambene površine Glavat svrstava među najveća svjetioničarska zdanja na Jadranu. Svjetlo je automatizirano devedesetih godina 20. stoljeća, kada je povučena ljudska posada. Nakon obnove objekta na Glavatu opet boravi svjetioničar. Na sjeverozapadnoj strani otoka je istezalište s hangarom za svjetioničarsku brodicu. Kišnica se prikuplja u cisterni koja je pod ulaznim hodnikom zgrade. Oborine su ondje učestalije nego na drugim pučinskim otocima Jadrana o čemu svjedoče zeleni kontrasti vegetacije koja buja u proljeće. Legenda koja se povezuje s nastankom otočića Glavata kazuje o dilemama bogova s grčkog Olimpa. Tako se bogovi u jednoj svađi nisu mogli odlučiti koji je otok ljepši: Lastovo, Mljet ili Korčula. Posejdon tada pošalje svojeg pobočnika da provjeri na licu mjesta. Pobočnik je zadivljen danima promatrao otoke s ruba Vrhovnjaka. Posejdon se na njega naljuti i pretvori ga u mali otočić – Glavat.

Prof. dr. sc. Neven Šerić