English version
Ukupno:
Vaša košarica
Završi kupnju
072 303 304 | Kontaktni centar Hrvatske pošte














 

SVJETIONICI 2015. - SVETI ANDRIJA

     

Šifra: 326550 Artikl je dostupan

Cijena: 6,50 kn


Želim da marke budu žigosane
Unesite željenu poziciju žiga
SVJETIONICI 2015. - SVETI ANDRIJA

Artikl je dodan u košaricu.

nastavite kupovati ili otvorite košaricu

 
Broj: 1013
Vrijednost: 6,50 kn
Dizajn: Orsat Franković, dizajner iz Zagreba
Fotografija: Damir Fabijanić
Veličina: 48,28 x 29,82 mm
Papir: bijeli, 102 g, gumirani
Zupčanje: češljasto, 14
Tisak: višebojni ofset
Tiskara: AKD d.o.o., Zagreb
Datum izdanja: 10.6.2015.
Naklada: 100.000


Otok je proglašen ornitološkim rezervatom jer se na njemu zadržavaju jata ptica selica. Svjetionik je sagrađen 1873. godine. Danas uz svjetioničara ondje mogu boraviti i turisti.


Pročitaj više


Sveti Andrija

Najjužniji otok Elafitske skupine dug je 400 metara, na najširem dijelu ima 80 metara, a šest nautičkih milja dijeli ga od Dubrovnika. Najbliži mu je dvije milje udaljen Lopud. Gusto obrastao crnogoricom, karakterističnih je strmih obala koje se samo na zapadnoj strani blaže spuštaju prema moru. Južna obala strmo ponire u morske bezdane ponegdje dublje od 120 metara. Otok je proglašen ornitološkim rezervatom jer se na njemu zadržavaju jata ptica selica. Svjetionik je sagrađen 1873. godine na najvišem otočnom platou, a svjetlosni snop vidi se 12 nautičkih milja daleko. Iste godine napravljen je i pristan na sjevernoj obali otoka upečatljiv po visokom kamenom mostu na koji se dizalicom podiže svjetioničarska barka kada pojača sjeverni vjetar. Kameno stubište vodi kroz borovu šumu do velike terase pred svjetionikom. Svjetioničarska zgrada prostrana je katnica s potkrovljem i četverostranom kulom. Svjetlo u kuli rotira 69 metara visoko nad morem. Koncem 19. stoljeća pokraj svjetioničarske zgrade dograđena su dva pomoćna objekta – agregatnica i skladište. Raspored prostorija u interijeru zgrade prilagođen je vojnoj namjeni, jer ju je Austro-Ugarska planirala upotrebljavati i kao topničku predstražu. Od gradnje svjetionika do danas na svjetioniku je uvijek boravila posada. Danas uz svjetioničara u prizemlju u toplijem dijelu godine na katu u uređenom apartmanu mogu boraviti i turisti. Električnu energiju osigurava solarna oprema s pretvaračima, a vodu desalinizator. U dubokim procjepima pod liticama nekada su bile učestale kirnje. Danas su se povukle dalje od otoka uznemirene bukom motora kruzera koji prema dubrovačkoj luci plove blizu otoka. Legenda o lopudskoj sirotici vezana je uz otok Sveti Andrija još prije gradnje svjetionika kada je ondje postojao benediktinski samostan. Sveti Andrija Najjužniji otok Elafitske skupine dug je 400 metara, na najširem dijelu ima 80 metara, a šest nautičkih milja dijeli ga od Dubrovnika. Najbliži mu je dvije milje udaljen Lopud. Gusto obrastao crnogoricom, karakterističnih je strmih obala koje se samo na zapadnoj strani blaže spuštaju prema moru. Južna obala strmo ponire u morske bezdane ponegdje dublje od 120 metara. Otok je proglašen ornitološkim rezervatom jer se na njemu zadržavaju jata ptica selica. Svjetionik je sagrađen 1873. godine na najvišem otočnom platou, a svjetlosni snop vidi se 12 nautičkih milja daleko. Iste godine napravljen je i pristan na sjevernoj obali otoka upečatljiv po visokom kamenom mostu na koji se dizalicom podiže svjetioničarska barka kada pojača sjeverni vjetar. Kameno stubište vodi kroz borovu šumu do velike terase pred svjetionikom. Svjetioničarska zgrada prostrana je katnica s potkrovljem i četverostranom kulom. Svjetlo u kuli rotira 69 metara visoko nad morem. Koncem 19. stoljeća pokraj svjetioničarske zgrade dograđena su dva pomoćna objekta – agregatnica i skladište. Raspored prostorija u interijeru zgrade prilagođen je vojnoj namjeni, jer ju je Austro-Ugarska planirala upotrebljavati i kao topničku predstražu. Od gradnje svjetionika do danas na svjetioniku je uvijek boravila posada. Danas uz svjetioničara u prizemlju u toplijem dijelu godine na katu u uređenom apartmanu mogu boraviti i turisti. Električnu energiju osigurava solarna oprema s pretvaračima, a vodu desalinizator. U dubokim procjepima pod liticama nekada su bile učestale kirnje. Danas su se povukle dalje od otoka uznemirene bukom motora kruzera koji prema dubrovačkoj luci plove blizu otoka. Legenda o lopudskoj sirotici vezana je uz otok Sveti Andrija još prije gradnje svjetionika kada je ondje postojao benediktinski samostan. Sveti Andrija Najjužniji otok Elafitske skupine dug je 400 metara, na najširem dijelu ima 80 metara, a šest nautičkih milja dijeli ga od Dubrovnika. Najbliži mu je dvije milje udaljen Lopud. Gusto obrastao crnogoricom, karakterističnih je strmih obala koje se samo na zapadnoj strani blaže spuštaju prema moru. Južna obala strmo ponire u morske bezdane ponegdje dublje od 120 metara. Otok je proglašen ornitološkim rezervatom jer se na njemu zadržavaju jata ptica selica. Svjetionik je sagrađen 1873. godine na najvišem otočnom platou, a svjetlosni snop vidi se 12 nautičkih milja daleko. Iste godine napravljen je i pristan na sjevernoj obali otoka upečatljiv po visokom kamenom mostu na koji se dizalicom podiže svjetioničarska barka kada pojača sjeverni vjetar. Kameno stubište vodi kroz borovu šumu do velike terase pred svjetionikom. Svjetioničarska zgrada prostrana je katnica s potkrovljem i četverostranom kulom. Svjetlo u kuli rotira 69 metara visoko nad morem. Koncem 19. stoljeća pokraj svjetioničarske zgrade dograđena su dva pomoćna objekta – agregatnica i skladište. Raspored prostorija u interijeru zgrade prilagođen je vojnoj namjeni, jer ju je Austro-Ugarska planirala upotrebljavati i kao topničku predstražu. Od gradnje svjetionika do danas na svjetioniku je uvijek boravila posada. Danas uz svjetioničara u prizemlju u toplijem dijelu godine na katu u uređenom apartmanu mogu boraviti i turisti. Električnu energiju osigurava solarna oprema s pretvaračima, a vodu desalinizator. U dubokim procjepima pod liticama nekada su bile učestale kirnje. Danas su se povukle dalje od otoka uznemirene bukom motora kruzera koji prema dubrovačkoj luci plove blizu otoka. Legenda o lopudskoj sirotici vezana je uz otok Sveti Andrija još prije gradnje svjetionika kada je ondje postojao benediktinski samostan.


Prof. dr. sc. Neven Šerić

Naziv: SVJETIONICI
Vrsta: P
Opis: Marke su tiskane u arčićima od 10 maraka, a izdana je i prigodna omotnica prvoga dana (FDC).
Datum: 10.6.2015.

Ostale marke u ovoj seriji:

   

Marka

4,60 kn

Marka

3,10 kn

Marka

2,80 kn

Zbirke

280,00 kn

Prigodni album

190,00 kn

Poštovani, prijavite se u sustav kako biste mogli ocijeniti i komentirati proizvod.