SVJETIONICI 2012. - POKONJI DOL

Pokonji dol Otočić Pokonji dol okruglasta je oblika, promjera stotinjak metara. Nalazi se jugoistočno od hvarske luke od koje je udaljen tek 1,5 nautičku milju. Na maloj uzvisini, u središnjem dijelu, danas dominira svjetionik koji je dobio ime po otočiću na kojem je podignut. Svjetionik Pokonji dol tek je jedan u nizu vrijednih hvarskih turističkih suvenira koji svjetlosnim snopom s istoka obilježava otočnu skupinu Pakleni otoci. S obalom otoka Hvara otočić „zatvara“ uski morski prolaz širine petstotinjak metara, a drugi morski prolaz tvori s obližnjim otokom Jerolimom. Noću se ovaj prolaz prepoznaje po kombinaciji bijelog bljeska svjetionika i crvenog bljeska obalnog svjetla Jerolima. Pokonji dol je ishodište brojnim nautičarima na plovidbenim rutama prema Korčuli, Lastovu i Mljetu, ali i svjetlo sigurne zavjetrine na povratku. U blizini Pokonjeg dola je podmorski prag na kojem se zbog neobične konfiguracije za snažnih južnih vjetrova lome veliki valovi. Stari otočni pristan na zapadnoj obali je obnovljen, kao i staro skladište u koje se nekada sklanjala svjetioničarska barka prije jačanja vjetra. Prostrana kamena katnica ograđena je visokom kamenom zidinom. Svjetionik je sagrađen 1872. godine i otad su ondje život provele dvije svjetioničarske obitelji. Ukupna stambena površina katnice ima 220 četvornih metara. Na katu i u potkrovlju svjetioničarske zgrade bile su zajedničke prostorije, kuhinje i sobe, a u prizemlju zgrade radne prostorije svjetioničara. Svjetlo u kuli svjetionika je na nadmorskoj visini od 22 metra. Zidine štite prostrano dvorište od posolice što je raznose olujni južni vjetrovi koji su ondje izrazito neugodni. Otočić je obrastao niskom, grmolikom, mediteranskom vegetacijom koja se održala unatoč snažnim vjetrovima koji rijetke nakupine zemlje raznose u more. Za razliku od ostalih svjetionika građenih sedamdesetih godina 19. stoljeća Pokonji dol je prvih godina bio tek lučko svjetlo jer su nedostajale velike svjetlosne leće. Svjetlosni snop crvene boje bio je tada vidljiv s udaljenosti od tek koju nautičku milju. Funkciju svjetionika, s bijelim svjetlom dometa desetak nautičkih milja, Pokonji dol dobiva tek poslije kada je opremljen posebnim velikim lećama. Od tada svojim snažnim svjetlosnim snopom obilježava plovni put kojim se iz smjera otoka Korčule, Lastova i Sušca plovi prema zakloništima Paklenih otoka. Svjetlo je danas automatizirano i pod daljinskim nadzorom, a svjetioničarske posade su prošlost. Blizini obale unatoč, svjetionik do danas nije spojen na električnu mrežu, pa se energija za svjetlo osigurava solarnim panelima, a i stara cisterna za vodu još se upotrebljava. Svjetionik je obnovljen, uređena je mala umjetnička galerija, a na otočiću se održavaju i slikarske kolonije. Neven Šerić