SVJETIONICI 2011. - PRIŠNJAK

Svjetionik Prišnjak sagrađen je na istoimenom otočiću u murterskom arhipelagu. Za razliku od ostalih desetak otočića i hridi ovoga malog arhipelaga Prišnjak je poseban i drugačiji. Obrastao je borovima, česvinama i divljim maslinama te ljekovitim biljem. Stari kameni pristan sagrađen je u doba kada je podignut i svjetionik, na jugozapadnom dijelu otoka. Visoka kamena riva upozorenje je na snažne valove koje ovdje stvaraju zapadni i sjeverozapadni vjetrovi. Istočne obale Prišnjaka od Murtera dijeli kanal širine tristotinjak metara. Ondje je danas uređeno privezište u uvali Vrške. Nekada divlja uvala, omiljeno kupalište, nastala je nasipanjem pličine između Murtera i otočića Školjić. Sjeverozapadno od Prišnjaka nižu se otočići Murvenjak, Visovac i Maslinjak, dok je kornatski arhipelag udaljen šest milja. Upravo su spomenutim kanalom Murterani stoljećima plovili na ribarenje. Zadnjeg stoljeća rutu za povratak obilježava svjetlo svjetionika Prišnjak. Sam otok dug je 400, a širok 200 metara. Konfiguracijom obale i podmorja Prišnjak podsjeća na otoke kornatskog arhipelaga. I danas je divlji, onakav kakav je dočekao inženjere austrougarskog Ureda za sigurnost plovidbe kada su se ondje prvi put iskrcali kako bi odredili poziciju za gradnju svjetionika. Južni rt Prišnjaka, na kojem je svjetionik podignut, izbočena je „međa“ na plovnom putu iz južnih i zapadnih smjerova prema Murteru. Gradnja svjetionika dovršena je 1896. godine. Njegova velika staklena kupola za sunčanih dana reflektira zrake sunca miljama daleko, pa su pomorci za Prišnjak znali kazati da svijetli i danju. Svjetioničarska kula uzdiže se devetnaest metara nad morem i sagrađena je na južnom pročelju zgrade, dok je svjetioničarska zgrada prizemnica tipičnog rasporeda prostorija i s dugim hodnikom. Voda, to najveće blago na ovakvim otočićima, prikuplja se od kišnice u staroj cisterni koja je i danas u funkciji. Električnu energiju u uređenom turističkom apartmanu osiguravaju solarni paneli. Sunčani kolektori modernim robinzonima, koji danas borave na svjetioniku i dulje od šest mjeseci godišnje, osiguravaju i dovoljno tople vode. Stari mehanički svjetlosni uređaj zamijenjen je 1990-ih godina suvremenom automatiziranom tehnologijom te je tada posljednji svjetioničar s Prišnjaka otišao u zasluženu mirovinu. Stara svjetioničarska zgrada „samovala“ je do 1999. godine kada je pokrenut projekt „Kamena svjetla“ te je svjetionik preuređen u turistički apartman. Ugodni mikroklimatski uvjeti, mnogo sunčanih dana u godini i potpuna intima u stoljetnoj zgradi svjetionika Prišnjaku su osigurali status jednog od najposjećenijih svjetionika na Jadranu.