Šifra: 319234 Artikl je dostupan
Cijena: 0,94 €
Broj: | 859 |
---|---|
Vrijednost: | 7,10 kn |
Dizajn: | Orsat Franković, dizajner iz Zagreba |
Fotografija: | Andrija Carli |
Veličina: | 48,28 x 29,82 mm |
Papir: | bijeli, 102 g., gumirani (samoljepljivi: bijeli, bezdrvni, gramatura s podlogom 181 g) |
---|---|
Zupčanje: | češljasto, 14 |
Tisak: | višebojni ofset |
Tiskara: | Zrinski d.d., Čakovec |
Datum izdanja: | 31.5.2012. |
Naklada: | 100.000 |
Austro-Ugarska je u zemljovid budućih jadranskih svjetionika ovu lokaciju uvela zbog blizine najvećega bračkoga kamenoloma, koji se nalazi na suprotnom rtu iste uvale.
Sveti Nikola Na najvećem dalmatinskom otoku, Braču, sagrađen je jedan od najmanjih jadranskih svjetionika. Svjetionik Sveti Nikola smješten je u središnjem dijelu sjeverne obale otoka, nad zapadnim rtom uvale Pučišća. Austro-Ugarska je u zemljovid budućih jadranskih svjetionika ovu lokaciju uvela zbog blizine najvećega bračkoga kamenoloma, koji se nalazi na suprotnom rtu iste uvale. Nakon što je određena lokacija za gradnju svjetionika, sagrađena je i cesta od naselja Pučišća do mjesta na kojem će biti svjetionik te je većim dijelom sačuvana u izvornom stanju. Dalje, prema zapadu, od svjetionika se može samo morskim putem prema nizu skrivenih uvala. Legenda kazuje kako se ondje, zbog blizine kamenoloma, planiralo podići velebno svjetioničarsko kameno zdanje jer je na raspolaganju bilo obilje materijala i raspoloživih graditelja. No kako su radnici kamenoloma bili zauzeti s velikim narudžbama bračkoga kamena, koji se krcao u stotine brodova, početak gradnje svjetionika stalno se odgađao. Ipak, na koncu je nadomak najvećega otočnoga kamenoloma 1882. godine relativno brzo dovršen jedan od najmanjih jadranskih svjetionika. Nakon podizanja svjetionik je odmah opremljen snažnim svjetlosnim lećama, pa je i svjetlosni snop bio mnogo snažniji nego što je danas. Prema bijelim bljeskovima Svetog Nikole noću su se niz desetljeća navodili teretni brodovi koji su plovili za Pučišća radi ukrcaja kamena iz kamenoloma. Svjetionik je niska četverokutna kamena kula s galerijom i manjom kupolom. Nekadašnji svjetioničarev stan ima svega 58 četvornih metara, a pokraj zgrade je manje skladište i cisterna za vodu koja se i danas upotrebljava. U dvorištu svjetionika je mala kapelica, a razmišlja se i o postavljanju kipa Svetog Nikole na rtu pod svjetionikom. Posljednji svjetioničar ondje je službovao osamdesetih godina 20. stoljeća. Početkom 1990-ih godina svjetlo u kuli je automatizirano. Nakon automatizacije svjetla i odlaska svjetioničara onamo navrate tek rijetki namjernici. Ljeti je i stara austrougarska cesta koja vodi do svjetionika zatvorena za promet, pa mnogi turisti koji provode ljeto u Pučišćima ne znaju za ovo zdanje, vrijedan kulturno-povijesni spomenik na vanjskom rtu uvale. Zgradom svjetionika danas se tek sporadično koriste djelatnici Plovputa, tvrtke koja održava svjetionike. Ali na moru, pogotovo kada noću zapuše snažan sjeverni vjetar, svjetlo Svetog Nikole obilježava jedino sigurno utočište sve većem broju nautičara koji krstare uz sjevernu obalu otoka Brača. Tako je, unatoč suvremenoj satelitskoj navigaciji, jedan od najmanjih jadranskih svjetionika do danas zadržao svoju temeljnu funkciju u sustavu sigurnosti plovidbe istočnim Jadranom.