U SPOMEN ŽRTVAMA I. SVJETSKOG RATA

U SPOMEN ŽRTVAMA I. SVJETSKOG RATA 
Godine 2014. u mnogim se zemljama obilježava stota obljetnica izbijanja Prvoga svjetskog rata. Sjećanja na nj, međutim, umnogome se razlikuju. Ratne tegobe, od dotad neviđene zasićenosti bojišta brzometnim naoružanjem različitih promjera cijevi, preko sve moćnijeg zrakoplovstva, oklopništva i bojnih otrova do gladi i bolesti, dio su iskustava većine zaraćenih strana, no ta su se nadovezala na drukčije političke, društvene i kulturne osnove.
Vojnici iz rascjepkanih hrvatskih zemalja borili su se tako pretežno u austrougarskim oružanim snagama, najvećim dijelom nasuprot srpskoj, ruskoj i talijanskoj vojsci, s različitim pogledima na službene ratne ciljeve, opstanak ili preustroj Dvojne Monarhije, odnosno stvaranje nove jugoslavenske države. Zbog ideoloških zabrana i obzira, u desetljećima nakon 1918. njihovim sudbinama nije bila posvećivana dostatna pozornost, tako da danas raspolažemo tek okvirnim procjenama o ukupnom broju poginulih, koje se uglavnom kreću između 70 i 140 tisuća. Zanemarena su bila spomen-obilježja, pa i brojna grobišta, od Piave do Dnjestra.
Iako je borbi i okršaja bilo tek na krajnjem istoku tadašnje Hrvatske i Slavonije, oko pojedinih dalmatinskih otoka i obalnih uređaja te na otvorenom dijelu Jadrana, lako nije bilo ni civilnom stanovništvu, koje je također prošlo teška stradanja.
Politički prijepori povezani s izbijanjem i raspletom Prvoga svjetskog rata dijelom su još uvijek aktualni. Kao likovno rješenje ove poštanske marke uzet je stoga mirotvorni spomenik poginulima u tom sukobu, podignut 1940. na središnjem zagrebačkom groblju Mirogoju, rad istaknutih hrvatskih kipara Vanje Radauša i Joze Turkalja, nad kosturnicom s ostatcima oko 3300 vojnika iz bivše Austro-Ugarske, Srbije i drugih država.
 
 
Filip Hameršak