0,00 €
|
Šifra: 337857 Artikl je dostupan
Cijena: 0,44 €
| Broj: | 1353 |
|---|---|
| Vrijednost: | 3,30 kn |
| Dizajn: | Orsat Franković, dizajner iz Zagreba |
| Fotografija: | Ivo Pervan |
| Veličina: | 35,50 x 35,50 mm |
| Papir: | bijeli, 102 g, gumirani |
|---|---|
| Zupčanje: | češljasto, 14 |
| Tisak: | višebojni ofset |
| Tiskara: | AKD d.o.o., Zagreb |
| Datum izdanja: | 1.7.2021. |
| Naklada: | 50 000 primjeraka po motivu + 3000 primjeraka u zajedničkim arčićima |
Suhozidna gradnja umijeće je izrade graditeljskih elementa lomljenim neobrađenim ili neznatno obrađenim kamenom te polaganjem kamenih opločenja i kamenih pokrova bez uporabe vezivnoga materijala.
Ovom se tehnikom od pretpovijesnih razdoblja na jadransko-dinarskom području grade zidovi, podzidi (za terasaste vrtove, ceste, pruge, terase), kućice, crkvice, ograde, bunari i putovi. Zanimljive građevine jesu manji objekti različitih namjena, poljske kućice kružnoga tlocrta. Najčešći su primjer takve gradnje suhozidi, ograde za čuvanje i zaštitu domaćih životinja, za čuvanje polja od erozije i vjetrova, a i s čestom ulogom međa uz rubove poljoprivrednih površina i putova.
Suhozidi se u različitim oblicima pojavljuju duž čitavoga prostora jadransko-dinarskoga krša, u prošlosti s izrazito funkcionalnom namjenom, a danas sve više kao ukrasi u krajoliku. Posebnost u suhozidnoj gradnji čine torovi zvani mrgari za razvrstavanje i mužnju ovaca na najjužnijem dijelu otoka Krka, na pasištima u mjestima Baškoj, Jurandvoru i Batomalju, te na susjednom otoku Prviću. Njihov tlocrt podsjeća na cvijet, a slični njima postoje još samo u Walesu (Velika Britanija) i na Islandu.
Na zaštiti, obnavljanju, učenju i prenošenju vještina izrade suhozida intenzivno radi Udruga „Dragodid“, koja popisuje, dokumentira i obnavlja suhozidnu baštinu, održava predavanja i graditeljske radionice za sve dobne skupine, osobito djecu i učenike te studente različitih struka, a sastavlja i priručnike o suhozidnoj baštini.
Suhozidna gradnja karakteristična je za šire područje Mediterana, pa je 2018. upisana kao zajednički prijedlog Cipra, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Španjolske i Švicarske na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalnih dobara čovječanstva.
dr. sc. Tihana Petrović Leš,
Filozofski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu
| Naziv: | UNESCO |
|---|---|
| Vrsta: | P |
| Opis: | Motivi: međimurska popevka, godišnji proljetni ophod Kraljice ili Ljelje iz Gorjana, procesija Za križen na otoku Hvaru, umijeće suhozidne gradnje Autor: Orsat Franković, dizajner iz Zagreba Autori fotografija: Ivo Pervan (proljetni ophod Kraljice ili Ljelje iz Gorjana, umijeće suhozidne gradnje), Mario Romulić i Dražen Stojčić (procesija Za križen na otoku Hvaru), Institut za etnologiju i folkloristiku (međimurska popevka) Marke su izdane u arčićima od 8 maraka, a tiskan je i zajednički arčić s 4 marke i 5 privjesaka. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). Privjesak uz marku Međimurska popevka realiziran je u suradnji s Institutom za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu (dokumentacijska građa je notni zapis „Na boru popeva lepa ftičica“; Vinko Žganec, Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja, svezak XI., 1920., 1923. – 1925., 1934. – 1944.; IEF rkp N 23, zapis br. 1033). |
| Datum: | 1.7.2021. |
Ostale marke u ovoj seriji:
 |  |  |
