Šifra: 359479 Artikl je dostupan
Cijena: 1,14 € (8,59 kn)
Broj: | 1421 |
---|---|
Vrijednost: | 1,14 EUR |
Dizajn: | Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba |
Fotografija: | Božidar Bengez |
Veličina: | Φ 35,50 mm |
Papir: | bijeli, 102 g, gumirani |
---|---|
Zupčanje: | češljasto, 14 |
Tisak: | višebojni ofset |
Tiskara: | AKD d.o.o., Zagreb |
Datum izdanja: | 25.1.2023. |
Naklada: | 50 000 |
Deset godina nakon što je postala članicom Europske unije, Hrvatska od 1. siječnja 2023. postaje članica europodručja – jedinstvenog monetarnog prostora druge najjače valute na svijetu. Euro postaje naš novac. Hrvatska je tako ispunila strateški cilj koji daje puni smisao našem članstvu u Europskoj uniji – euro nam dolazi za bolji i sigurniji život naših građana, za hrvatski ekonomski rast.
Deset godina nakon što je postala članicom Europske unije, Hrvatska od 1. siječnja 2023. postaje članica europodručja – jedinstvenog monetarnog prostora druge najjače valute na svijetu. Euro postaje naš novac. Hrvatska je tako ispunila strateški cilj koji daje puni smisao našem članstvu u Europskoj uniji – euro nam dolazi za bolji i sigurniji život naših građana, za hrvatski ekonomski rast. Cilj uvođenja zajedničke valute bio je produbiti povezanost među državama članicama i pospješiti iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog tržišta uz slobodno kretanje ljudi, robe, usluga i kapitala. Euro uklanja transakcijske troškove, unutar europodručja dokida međuvalutne promjene, a za članice europodručja koje velikim dijelom trguju s drugim članicama europodručja smanjuje izloženost valutnom riziku i olakšava trgovinu te povećava otpornost gospodarstava na krize. U cjelini, euro pridonosi stabilnijim gospodarskim prilikama i rastu, većim investicijama i novim radnim mjestima. Europska ekonomska i monetarna unija (EMU) s eurom kao zajedničkom valutom ostvarena je u tri faze. U prvoj fazi uspostavljena je sloboda kretanja kapitala unutar EU-a, pojačana je suradnja između nacionalnih središnjih banaka, a povećan je i stupanj koordinacije u području fiskalne politike. Najvažnije aktivnosti u drugoj fazi bile su osnivanje Europskoga monetarnog instituta, koji je kasnije postao Europska središnja banka (ESB), te jačanje institucionalne neovisnosti središnjih banaka. Osim toga, u ovoj fazi države članice usredotočile su se na razborito vođenje ekonomske politike kako bi poboljšale svoje makroekonomske pokazatelje i tako zadovoljile kriterije za uvođenje eura. Uvođenje eura kao obračunske jedinice 1999. godine označilo je početak treće, završne faze uspostave EMU-a. Valute država članica tada su nepovratno fiksirane u odnosu na euro, ovlast za vođenje zajedničke monetarne politike dodijeljena je ESB-u, a tri godine nakon toga u optjecaj su ušle novčanice i kovanice eura. Euro je zajednička valuta 19 država članica Europske unije i jedan od glavnih simbola europske integracije. Kao obračunska jedinica euro je uveden 1. siječnja 1999. godine, inicijalno u 11 država. Tri godine kasnije, 1. siječnja 2002. godine, novčanice i kovanice eura ušle su u optjecaj u 12 država članica EU-a. To su bile Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal i Španjolska (u Grčkoj euro nije bio uveden 1999. godine kao obračunska jedinica jer Grčka nije zadovoljavala kriterije konvergencije tada, ali jest u međuvremenu). Od tada, euro je uvelo još sedam država članica – Slovenija (1. 1. 2007.), Cipar (1. 1. 2008.), Malta (1. 1. 2008.), Slovačka (1. 1. 2009.), Estonija (1. 1. 2011.), Letonija (1. 1. 2014.) i Litva (1. 1.2015.). Hrvatska će 1. siječnja 2023. postati dvadeseta država članica europodručja. HRVATSKA NARODNA BANKA
Naziv: | UVOĐENJE EURA KAO SLUŽBENE VALUTE U RH |
---|---|
Vrsta: | PRIGODNI POŠTANSKI BLOK |
Opis: | Motiv: prikaz nacionalne strane kovanice od jednog eura Marka je izdana u bloku s jednom markom, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC). |
Datum: | 25.1.2023. |
Ostale marke u ovoj seriji: