ZAJEDNIČKO IZDANJE HRVATSKA – FRANCUSKA, Vaza (Antonija Krasnik)

Vaza, 1901. Proizvodnja: Johann Loetz Witwe, Klostermühle, za E. Bakalowits & Sohne, Beč Smještaj: MUO, 807 Antonija (Antoinette) Krasnik (Lovinac, 1874. – Zagreb, 1956.) jedna je od prvih autorica na prijelazu 19. u 20. stoljeće koje su se profesionalno bavile dizajnom i dekorativnom umjetnošću. Nakon školovanja i prvih poduka iz umjetnosti u Zagrebu odlazi u Beč gdje je studirala u klasi glasovitoga Kolomana Mosera na Kunstgewerbeschule. Nakon Beča usavršavala se u Parizu i izlagala na brojnim izložbama dekorativnih umjetnosti u Beču, Berlinu, Münchenu, Londonu, St. Louisu, Torinu, Parizu i drugdje. Njezini su se radovi izdvajali originalnošću oblikovanja i vrhunskom kvalitetom izvedbe te su otkupljivani za muzejske zbirke i objavljivani u najznačajnijim europskim umjetničkim časopisima kao što je Art et décoration. Već za vrijeme školovanja uspješno se realizirala u različitim medijima, od slikarstva i kiparstva do dekorativnog oblikovanja predmeta od stakla, metala, keramike, namještaja, nakita, tekstila, odjeće i modnog pribora. U flori i fauni nalazila je nepresušne izvore inspiracije za ornamente koje stapa s vrhunski oblikovanim predmetima. Karakterističan primjer rafinirane estetičnosti oblikovanja je vaza od iriziranog prozirnog stakla u plavo-zelenim tonovima s apliciranim srebrnim listićima u obliku cvjetova perunika na isprepletenim izduženim tankim stabljikama, jednog od omiljenih motiva art nouveaua. Vaza konusno zaobljenog oblika, s bočnim zadebljanjima od puhanog stakla koja u donjem dijelu prelaze u zaobljene nosače u obliku kapljica, proizvedena je u češkoj staklani Johann Loetz Witwe za tvrtku Bakalowits & Sohne iz Beča. O uspješnosti dizajna najbolje govori podatak da se proizvodio u čak devet varijanti dekora. Koincidentno, radovi Antonije Krasnik i Émilea Galléa bili su izlagani na istim izložbama, između ostalih, i na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900. Iako su im karijere vrlo različite, inventivnost oblikovanja i eksperimentiranje materijalima čini ih autentičnim predstavnicima modernog dizajna. Jasna Galjer redovita profesorica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu